Četnici ne prete Hrvatskoj, ali je zabrinjavaju

U tom izveštaju se akcenat stavlja na rizike koje bezbednosnom stanju te države dolaze od džihadista, huligana-navijača, nepovoljnih demografskih kretanja, ali i velikosrpskih ekstremističkih organizacija.
U odeljku posvećenom prostoru, kako se kaže, jugoistočnog susedstva, SAO podvlači da taj prostor ne predstavlja značajnu direktnu sigurnosnu pretnju za Hrvatsku.
„Iako nedovoljno politički, sigurnosno i gospodarski konsolidiran, prostor jugoistočnog susjedstva ne predstavlja značajniju izravnu sigurnosnu prijetnju za RH, ali se brojni sigurnosni izazovi iz jugoistočnog susjedstva prelijevaju prema Republici Hrvatskoj“, navodi se u tom Izveštaju i dodaje da „bez obzira na izazove s kojima se suočavaju države na tom području, oni nisu takve prirode da bi mogli izazvati veće oružane sukobe. Međutim, moguće je izbijanje nemira i incidenata te političkih kriza koji bi mogli ugroziti gospodarske, političke i sigurnosne interese RH ili interese hrvatskog naroda u državama jugoistočne Evrope“.
Sigurnosno-obaveštajna agencija se na najmanje dva mesta osvrće na delovanje, kako kaže, velikosrpskog i četničkog ekstremizma koji sagledava kako u regionu tako i u Hrvatskoj, a naročito je zabrinjava uticaj tog ekstremizma na mlade u Hrvatskoj. Primera ovog delovanja ni u inostranstvu ni u Hrvatskoj u javnom izveštaju nema, ali se s razlogom može pretpostaviti da ih mora biti u detaljnom izveštaju u koji mogu imati uvid hrvatska predsednica Kolinda Grabar-Kitarović i tehnički premijer Tihomir Orešković.
„Sigurnosne prilike u susjedstvu obilježava i nastavak javnog djelovanja velikosrpskih ekstremističkih organizacija te pojave novih, uz pojave povijesnog revizionizma. NJihovo djelovanje obilježavaju i stavovi protiv NATO-a i EU“, navodi se u Javnom izvješću SAO 2016 i dodaje: „Iskazivanje velikosrpskog i četničkog eksternizma na području Republike Hrvatske zamijećeno je među mlađom populacijom što posebno zabrinjava. Međutim, prijetnja od njega je ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u Republici Hrvatskoj.“
U izveštaju se navodi i da je „zabilježeno i priključivanje pripadnika četničkih pokreta proruskih postrojbama u ukrajinskom sukobu“, ali i da je 2015.“ više hrvatskih državljana sudjelovalo u ukrajinskom sukobu kao pripadnici ukrajinskih postrojbi“.
„Do početka 2016. je 19 državljana Republike Hrvatske otputovalo u Ukrajinu s namjerom da se uključe u oružani sukob. Početkom 2016. godine u Ukrajini se nalazilo još njih 5“, navodi se u Javnom izvješću SAO 2016.
Prema tom izveštaju, rizik za bezbednost Republike Hrvatske čine i džihadisti kao i državljani Hrvatske i država iz okruženja koji se islamističkim pokretima pridružuju. „Od 2012. oko 900 osoba s područja jugoistočne Evrope otišlo je na područje sukoba u Siriji i Iraku. Radi se o osobama koje uglavnom potječu iz BiH, Kosova, Srbije/Sandžaka, Makedonije i Albanije“, navodi se u Izveštaju i dodaje da se većinom radi o muškarcima koji idu u džihad. U Siriji i Iraku se uglavnom priključuju Islamskoj državi, na čijoj teritoriji ima i žena i dece sa ovog područja, ali i „Al Kaidinom Al Nusra Frontu“.
„Iako u Republici Hrvatskoj trenutno nema povratnika iz Sirije i Iraka, povratak džihadista u susjedne države mijenja sigurnosnu situaciju, neizravno utječući i na RH. Na području jugoistočnog susjedstva RH, vratilo se oko 300 džihadista“, navodi se u Javnom izveštaju SOA 2016.
Sigurnosno-obaveštajna agencija Republike Hrvatske bila je u centru političkih događaja koji su doveli do rekordno brzog pada vlade premijera Tihomira Oreškovića, oslonjene na koaliciju Hrvatske demokratske zajednice i Mosta nezavisnih lista. Budući da ima nadležnosti u sigurnosno-obaveštajnim pitanjima, a naročito u izboru i opozivu šefa SOA, hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović je vrlo brzo po svom izboru za šefa države izrazila nezadovoljstvo Draganom Lozančićem, šefom, SOA i vrlo ga slobodno optužila da je „bio privatni obaveštajac“ Zorana Milanovića, šefa SDP-a, te je bez predviđenog prethodnog dogovora s premijerom Tihomirom Oreškovićem pokrenula postupak za njegov opoziv zbog kršenja zakona, koje do kraja nisu uočili ni Orešković ni šef Mosta nezavisnih lista Božo Petrov. Dok je Orešković oklevao sa stavljanjem supotpisa na zahtev Grabar-Kitarović, Lozančić je podneo ostavku, a tek onda je među koalicionim partnerima došlo do sukoba oko izbora njegovog naslednika. Pobedio je Most te je danas šef SAO Daniel Markić, koga je HDZ smatrao za (nedopustivo) bliskog smenjenom Lozančiću. U zahtevu HDZ za opoziv Oreškovića koga je upravo ta stranka dovela na tu funkciju, navodi se i optužba da je on od SOA napravio politički faktor s namerom da uvede „kancelarsku diktaturu uz pomoć represivnog aparata“, što je Orešković u svojim javnim obraćanjima nazvao „smešnim“.

              Mile Budak dobio i gat

Zagreb – Ime ministra u vladi Ante Pavelića, kreatora ustaških „rasnih zakona“, i književnika Mile Budak biće ispisano na još jedan javni putokaz u regionu. U maloj opštini Bilice kod Šibenika odbornici dve nezavisne liste, koji su vlast, i Hrvatske demokratske zajednice, koja je opozicija, jednoglasno su odlučili da se novi gat za brodove nazove Budakovim imenom.
„Za mene osobno, za članove Općinskog vijeća i za brojne Biličane, dr Mile Budak je hrvatski književnik i istinski domoljub koji je samo želio da hrvatski narod ima svoju državu. On je za vrijeme NDH bio hrvatski veleposlanik u NJemačkoj , a na vrijeme je uvidio da ustaški pokret ne ide u pravom smjeru, te se 1943. razišao s Pavelićem. On nije bio ratni zločinac kako ga komunistički krugovi žele etiketirati“, rekao je Joško Čaleta, nezavisni načelnik opštine Bilice za „Jutarnji list“.