Demokrate slave usvajanje zakona koji će im, nadaju se, pomoći na predstojećim izborima 1foto EPA-EFE/MICHAEL REYNOLDS

Posle 18 meseci pregovaranja i maratonske noćne sednice, američki Senat je usvojio zakon za borbu protiv klimatskih promena, snižavanja cena lekova i podizanja nekih korporativnih poreza, što predstavlja veliku pobedu predsednika Džozefa Bajdena i njegove stranke za koju se očekuje da će povećati šanse demokrata na predstojećim izborima za Kongres u novembru.

Zahvaljujući glasovima demokrata, Senat je odobrio ovaj plan od preko 450 milijardi dolara investicija, koji će sada biti upućen na usvajanje u Predstavničkom domu američkog Kongresa, a glasanje se očekuje 12. avgusta kada bi poslanici trebalo nakratko da se sastanu tokom letnje pauze, nakon čega Bajden treba da ga potpiše.

Usvojen je posle martonske, 27-časovne debate i nastojanja republikanaca da ponište paket, sa tesnom većinom od 51 prema 50 glasova, a odlučujući glas za demokrate dala je potpresednica Kamala Haris. Pošto je glasala, Haris je stajala i aplaudirala, proslavljajući uspeh demokrata u usvajanju ovog zakona dok su mnogi republikanci, svesni da su izgubili, već napustili prostorije, prenosi VOA.

„Senat stvara istoriju“, rekao je lider većine u Senatu Čak Šumer, nakon što je podigao pesnice u vazduh dok su demokrate slavile uz gromoglasni aplauz. „Za Amerikance koji su izgubili veru da Kongres može da uradi velike stvari – ovaj zakon je za vas“, poručio je on. Šumer je rekao da zakon sadrži „najhrabriji paket čiste energije u američkoj istoriji“ za borbu protiv klimatskih promena uz istovremeno smanjenje potrošačkih troškova za energiju i neke lekove.

Demokrate su svim silama nastojale da zakon bude usvojen pre važnih izbora u novembru, koji će biti odlučujući za zadržavanje ili gubljenje većine u Kongresu, kao i da bi donele pobedu predsedniku Bajdenu čija popularnost donekle jenjava.

“Danas, demokrate u Senatu stoje zajedno uz američke porodice po pitanju specijalnih interesa, glasajući za ovaj zakon koji će doprineti smanjenju cena lekova na recept, zdravstvenog osiguranja i svakodnevnih troškova, dok će najbogatije korporacije naterati da pravedno plate svoj deo”, naveo je Bajden u saopštenju povodom usvajanja zakona, prenosi Si-En-En.

“Kandidovao sam se za predsednika obećavši da ću učiniti da vlada ponovo radi za porodice, a to je upravo ono čemu će ovaj zakon doprineti. Želim da zahvalim lideru većine Šumeru i svim demokratskim članovima Senata koji su podržali ovaj zakon. Za njega su bili neophodni brojni kompromisi. To je uglavnom potrebno za sve važne stvari”, naveo je Bajden i dodao da se “raduje što će potpisati ovaj zakon” koji bi Predstavnički dom “trebalo što pre da usvoji”.

Zakon obuhvata najveću investiciju ikad u Sjedinjenim Državama kada je u pitanju borba protiv klimatskih promena i podrazumeva 370 milijardi dolara za povećanje upotreba čiste energije, ohrabrivanje Amerikanaca na kupovinu električnih vozila i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 40 odsto do 2030. godine.

Zahvaljujući tome, svaki Amerikanac će dobiti do 7.500 dolara za kupovinu električnog vozila, a vlada će učestvovati sa 30 odsto za postavljanje solarnih panela na krov. Zakonom je predviđeno i jačanje otpornosti šuma na velike požare koji su zahvatili američki zapad i čiji se povećan broj direktno pripisuje globalom zagrevanju.

Takođe će se davati pomoć industrijama koje najviše zagađuju da bi se pomoglo u njihovoj energetskoj tranziciji. Zakon predviđa i 64 milijarde dolara investicija u zdravstvo i postepeno smanjenje cena nekih lekova, od kojih su pojedini i do deset puta skuplji nego u drugim bogatim zemljama.

Kako piše Gardijan, republikanci su oštro kritikovali zakon, odbacujući argumente demokrata da će on doprineti smanjenju cena koje su u stalnom porastu i tvrdeći da će on samo “skromno redukovati inflaciju tokom desetogodišnjeg budžetskog horizonta”.

“Demokrate žele da proguraju stotine milijardi dolara zarad nesmotrene potrošnje, za šta? Za takozvani zakon koji uopšte neće značajno umanjiti inflaciju”, rekao je lider republikanaca u Senatu Mič Mekonel.

Demokratski senator Ričard Blumental, koji je podržao zakon, izjavio je za Si-En-En da će njegovo usvajanje pomoći nacionalnoj agenciji za ubiranje poreza da znatno poveća broj osoblja koje joj je neophodno za “borbu protiv poreskih prevara i obračun sa onima koji najviše zarađuju”. On je istakao i da “najveći broj Amerikanaca želi da se smanje troškovi za lekove i zdravstvo”, čemu će ovaj zakon doprineti.

Ali, republikanski senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem, koji se protivi zakonu, odbacuje Blumentalove argumente i tvrdi da se “poreski službenici neće okomiti samo na one koji varaju i najviše zarađuju već na sve podjednako, na vozače Ubera i medicinske sestre”. “Zbog ovog zakona će stvari postati samo još gore. On neće pomoći da se inflacija smanji”, kaže Grejem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari