Dijaspora u Crnu Goru šalje do 400 miliona evra godišnje

“Procjenjuje se da barem još jedan dio novca dijaspora šalje svojim porodicama privatnim kanalima, bez ikakve evidencije. Međutim, doznake su samo jedna vrsta podrške dijaspore matičnoj zemlji. Našu dijasporu ne treba primarno posmatrati iz ugla velikog davaoca novčane pomoći, jer ona posjeduje znanje, vještine, informacije i ljudski kapital. Sve navedeno su važni resursi, koji su mnogo značajniji za našu ekonomiju u budućnosti od tekućih doznaka”, rekao je Mitrović za Pobjedu.

Da bi ovi resursi bili adekvatno iskorišćeni, potrebni su napori i sa crnogorske strane, kaže Mitrović, što podrazumeva osmišljavanje konkretnih projekata i povlastica usmerenih na dijasporu.

“Cilj nam je to, a vjerujem da činjenica što smo mala država to i pojačava, da imamo našu dijasporu kao investitore, da njima Crnu Goru učinimo atraktivnom za ulaganje i život”, istakao je Mitrović. On je dodao da tačnih podataka o brojnostosti crnogorske dijaspore ne postoje i da je teško merljivo.

Iseljeničke knjižice

Naveo je takođe da je Uprava krajem februara ove godine započela izdavanje iseljeničkih knjižica, koje su namenjene svim iseljenicima koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

“Za sada, najviše zahtjeva imamo iz Turske, zatim Argentine i drugih zemalja Latinske Amerike, ali i Srbije, Makedonije, Luksemburga, a baza podataka o izdatim iseljeničkim knjižicama biće jedna vrste evidencije o ovoj kategoriji iseljeništva, dakle našoj starijoj emigraciji i iseljenicima koji nemaju crnogorsko državljanstvo”, naveo je Mitrović.

Najznačajnija novina koju uvodi Zakon o saradnji Crne Gore sa dijasporom iseljenicima jeste mogućnost sufinansiranja programa i projekata organizacija iseljenika na osnovu javnog konkursa.