Dojče vele: Beograd ispisao novu stranicu srpske istorije 1foto (BETAPHOTO/MILAN ILIĆ)

U Beogradu je u subotu 15. marta 2025. ispisana nova stranica srpske istorije. Studenti su organizovali skup neviđenih razmera, koji je prošao mirno i koji će ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih protesta.

Beograd je u subotu svedočio najvećem skupu u istoriji države. Prema procenama Arhiva javnih skupova, 15. marta 2025. na ulicama srpske prestonice bilo je između 275.000 i 325.000 ljudi. Skup do sada neviđenih razmera prošao je mirno, sa izolovanim incidentima i, na kraju, prekinut pre vremena.

Sve je proticalo mirno do 19 časova, kada je počeo petnaestominutni muk. Pet minuta pre kraja tišine začuo se, kako se sumnja, zvučni top, što je veliki broj građana u jednom delu grada nateralo da se panično evakuiše. MUP Srbije negirao je njegovo korišćenje.

Na okupljene u Pionirskom parku poletele su i flaše i kamenice, a grupa momaka počela je da razbija prozore i buši gume traktora, koji su bili parkirani ispred kampova studenata koji se protive blokadama.

Sve to navelo je studente u blokadi da dva sata ranije prekinu skup, istakavši da on više nije studentski. Njihovi redari skinuli su markere i pozvali okupljene da što pre napuste prostor oko Skupštine, ogradivši se od svih nemira koji su se desili mimo njihove kontrole.

Reke ljudi iz svih pravaca – prvo ka Skupštini pa prema Slaviji

Međutim, reklo bi se da izolovani incidenti nisu mogli da bace senku na celokupan dan, koji je pozitivnom energijom na ulice Beograda izveo više stotina hiljada građana.

Na protest se kretalo iz pet tačaka – od Vidikovca, sa Voždovca, iz pravca Novog Beograda, Vukovog spomenika i Trga republike. Te grupe predvodili su studenti fakulteta i viših škola. Ipak, ogroman broj ljudi dolazio je iz različitih pravaca, a čak i pre planiranog vremena uputili su se ka Narodnoj skupštini, gde je u 16 časova trebalo da počne veliki skup.

Međutim, studenti u blokadi juče su u ranim jutarnjim časovima obavestili građane da se centralni deo protesta izmešta. Kako bi se izbegle tenzije oko Skupštine, gde se nalaze i kampovi studenata koji se protive blokadama, studenti u blokadi su glavnu binu prebacili na Trg Slavije i pozvali građane da im se tamo pridruže.

Tokom celog dana ulicama glavnog grada prolamala se buka, zvuk pištaljki, lupanja o posuđe i prepoznatljivo „Pumpaj“ i „Ko ne skače taj je ćaci“. Oko 14 časova počela je da pada i kiša, vetar je sve više duvao, ali ništa od toga nije obeshrabrivalo građane koji nisu prestajali da budu glasni. Viorilo se bezbroj srpskih trobojki, a kao i do sada bilo je mnogo dosetljivih i emotivnih transparenata.

Jedan od njih bio je transparent „Mama vam čuva leđa“ Dragane iz Beograda. Nju smo sreli u masi ljudi koja se iz Resavske ulice spuštala prema Slaviji.

„Dosta je svega – korupcije, mita, zloupotrebe položaja, nepoštovanja zakona, ustava, kršenja svih ljudskih prava. Moja deca su među okupljenima i ne bojim se uopšte, jer smo svi sjedinjeni u ljubavi“, kazala nam je ona. „Očekujem da se završi ovo što su deca počela, možda ne danas, ali u skorije vreme“.

Nastavnica: „Studenti su nam pokazali pravi put“

Sa barjakom u ruci i medaljom oko vrata svojom prestonicom juče je defilovao i mladi Ognjen Jevtić. U nju je preksinoć ušetao nakon dva dana pešačenja iz Lazarevca. Osamdeset kilometara pod đonovima, kaže, nije mu teško palo – „kad se dođe tamo gde treba“. Sabirajući utiske sa dočeka na Terazijama, za DW kaže:

„Bilo je veličanstveno, još sam u šoku, ne mogu da dođem sebi“, pričao nam je dok smo se od Autokomande kretali prema Hramu Svetog Save. „Zato danas očekujem kraj“, kratko je rekao student Elektrotehničkog fakulteta.

Na „žarišnim“ tačkama gužva je bila najintenzivnija, a mimoilaženje sa okupljenima bio se svojevrstan poduhvat.

Jasnu Krstić, nastavnicu biologije iz Negotina, sreli smo kod velike drvene makete Trojanskog konja.

„Ovde smo da podržimo studente, koji su smogli snage da se izdignu iznad svega. Prosvetni radnici su nezadovoljni već više od dve decnije, ali nismo smeli. Oni su nam pokazali pravi put“, istakla je za DW ova nastavnica, koja je i sama u blokadi nastave.
Stamenković: „Studenti su postali dominantan politički akter“

Iako je jučerašnji dan bio kulminacija svega što se dešavalo od 1. novembra, doktorand Fakuleta političkih nauka Viktor Stamenković ocenjuje da ovo nikako nije finalni akt studentskog protesta.

„Akcije će se sigurno dalje razvijati i postajati radikalnije. Nalazimo se u pat-poziciji, gde studenti kažu da zahtevi nisu ispunjeni, vlast da jesu, i u tome ne vidimo nikakave korake za pronalazak kompromisa“, za DW objašnjava Stamenković.

„Studenti su postali dominantan politički akter, ne samo u odnosu na opoziciju, već i na vlast. To se to najbolje vidi u tome što oni diktiraju tempo, političke teme i narativ“, zbog čega jučerašnji protest ocenjuje kao „najdostojanstveniji skup u novijoj srpskoj istoriji“.

Bez obzira na njihov ishod, politikolog Stamenković ocenjuje da su ovi protesti promenili mnogo toga u Srbiji, ali da je najupečatljivije „krnjenje“ legitimiteta vlasti i organizaciona promena budućih protesta.

„Ovi protesti će ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih protesta“

„Vlast nikada više neće moći da vlada na način na koji je to činila do 1. novembra. Ona je u velikoj meri izgubila legitimitet. To se najbolje vidi po tome što ne mogu da organizuju jednu sednicu lokalnog parlamenta bez prisustva policije, ali i po tome što veliki broj pristalica SNS-a podržava zahteve studenata“.

Ovi protesti će, ističe Stamenković, ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih protesta, „u pogledu organizovanosti kojoj će se težiti, ali i patriotske obojenosti – kroz zastavu, himnu i patriotske pesme“.

Ipak, čini se da se rasplet trenutne društveno-političke krize ne nazire. „Jako je teško prognozirati šta će se dalje dešavati. Verujem da to čak ni studenti ne znaju u ovom trenutku“, zaključuje za DW Stamenković.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari