Eskalacija sa Iranom mogla bi da bude rizična: Izrael je ranjiviji nego što se čini 1Foto: EPA-EFE/ABIR SULTAN

Nakon iranskog napada na Izrael u utorak uveče, izraelski zvaničnici su tvrdili da je njihova odbrana bila čvrsta.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da je Iran lansirao više od 180 projektila, ali je objavljeno malo detalja o šteti, a američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je da je napad „izgleda osujećen i neefikasan“.

Ali dok Izrael priprema svoju odmazdu, analitičari veruju da su ti prvobitni izveštaji mogli da dovedu u zabludu i da bi mogli da promene računicu izraelskog odgovora koji se pribojava da uđe u dugotrajni „raketni ping-pong“ sa Iranom, posebno ako Teheran izabere mekše mete u budućnost, piše Endrju Rot, dopisnik Gardijana.

Satelitski snimci i snimci društvenih medija pokazuju da projektil za projektilom pogađa vazdušnu bazu Nevatim u pustinji Negev i izaziva najmanje nekoliko sekundarnih eksplozija, što ukazuje na to da su, uprkos visoko naglašenoj efikasnosti izraelske protivvazdušne odbrane Gvozdene kupole i Strele, iranski udari bili efikasniji nego što je predstavljeno.

Stručnjaci koji su analizirali snimak zabeležili su najmanje 32 direktna pogotka u vazdušnu bazu.

Čini se da nijedan nije prouzrokovao veću štetu, dok su neki sleteli blizu hangara u kojima se nalaze izraelski avioni F-35, među najcenjenijim vojnim sredstvima u zemlji.

Iako se činilo da te rakete nisu pogodile avione na zemlji, one bi ipak imale smrtonosni efekat ako bi bile ispaljene na grad kao što je Tel Aviv, ili ako bi bile usmerene na druge mete visoke vrednosti kao što su rafinerije nafte Bazan grupe u blizini Haife – potencijalno stvarajući ekološku katastrofu pored velikog izraelskog grada.

„Suštinska činjenica ostaje da je Iran dokazao da može jako da pogodi Izrael ako tako odabere“, piše Deker Evelet, analitičar istraživačke i analitičke grupe CNA, koji je analizirao satelitske slike.

„Vazdušne baze su teške mete, i vrsta mete koja verovatno neće doneti mnogo žrtava. Iran bi mogao da izabere drugu metu – recimo, gusto zbijenu bazu kopnenih snaga IDF, ili metu unutar civilnog područja – i tamošnji raketni udar bi proizveo veliki broj žrtva“.

Još jedan problem za Izrael je što su zalihe izraelske protivvazdušne odbrane skupe i ograničene, što znači da bi zemlja mogla postati ranjivija na iranske napade kako se sukob nastavlja.

„S obzirom da se čini da se Izrael već javno obavezao da će udariti Iran, ovo verovatno nije poslednji put da ćemo videti razmenu projektila“, piše Evelet.

„Moja briga je da će ovo biti, dugoročno gledano, razmena koju Izrael neće moći da priušti ako ovo postane dugotrajan sukob“.

Dugoročno gledano, Izrael bi mogao da gađa iranske proizvodne linije i infrastrukturu balističkih projektila kako bi sprečio napade.

Benjamin Netanjahu je dugo tvrdio da je iranski program balističkih raketa opasan za Izrael kao i njegov nuklearni program.

Inet, izraelska novinska kuća, izvestila je da se očekuje da će general Majkl Kurila, komandant američke Centralne komande (Centcom), stići u Izrael.

Džo Bajden i njegov savetnik za bezbednost Saliven rekli su da će biti na direktnim konsultacijama sa Izraelom o njegovom vojnom odgovoru.

Lokalni novinari su obavešteni da je odgovor na iranski napad neizbežan, i da će možda biti tempiran neposredno pre ili posle godišnjice Hamasovih napada 7. oktobra.

Ciljne opcije uključuju iranske vojne objekte – uključujući vojne lokacije ili centre za komandu i kontrolu Korpusa garde Islamske revolucionarne orijentacije – i energetsku infrastrukturu, kao što su rafinerije nafte, što bi moglo dovesti do sličnog napada na Izrael.

Postoji i opcija direktnog udara na iranski nuklearni program, za koji je Teheran upozorio da je jedna od njegovih crvenih linija i na šta je Bajden upozorio Netanjahua da to ne čini.

„Teško je zamisliti da bi Izrael izvršio napad koji bi bio simboličan i ograničen, jer je to ono što je uradio u aprilu, a Izrael bi sada morao da uradi nešto za jedan ili nekoliko stepeni više od onoga što je uradio u aprilu“, rekao je Ali Vaez, direktor iranskog projekta u nevladinoj kriznoj grupi.

On je upozorio na „ping-pong balističkih projektila između Izraela i Irana koji u svakom trenutku može da izmakne kontroli, može da dovede do žrtava u Izraelu što bi onda rezultiralo daljom eskalacijom, a to bi onda moglo da uvuče Sjedinjene Države“.

U napadu, rekao je Vaez, Iran je „koristio svoje najnaprednije oružje i oni imaju dovoljno zaliha da to mogu da rade mesecima. To bi bio svet u kome ćemo živeti osim ako neko ne povuče ovaj ciklus eskalacije.

„Jedina osoba sa takvom moći je predsednik Sjedinjenih Država, čiji rezultati nam ne daju mnogo nade“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari