Francuzi se vratili tradicionalnoj desnici i levici 1Foto: EPA-EFE/ PHILIPPE WOJAZER POOL

Drugi krug regionalnih izbora, održan u nedelju u Francuskoj bio je neuspešan za predsednika Emanuela Makrona, njegovu centrističku partiju Republika u pokretu, kao i krajnje desničarski Nacionalni pokret Marine Le Pen, koji nisu osvojili vlast ni u jednoj regiji.

Najviše glasova osvojile su tradicionalne stranke, republikanci desnog centra i Socijalistička partija, što nagoveštava da će predsednički izbori naredne godine biti više nego neizvesni. Do sada se verovalo da će Makron i Le Pen biti glavni kandidati i da će se ponovo borba voditi između njih dvoje.

Rezultat regionalnih izbora pokazuje da je moguće da im eventualni kandidati tradicionalne desnice i levice „pomrse račune“.

Većina dosadašnjih predsednika regiona ponovo su izabrani. U sedam regiona pobedila je desnica, a u pet levica. Nacionalni pokret nije osvojio nijedno regionalno mesto, a negde su se udružile tradicionalna desnica i levica kako bi sprečili pobedu ekstremne desnice.

Partija Marine Le Pen je očekivala da će regija Provansa-Alpe-Azurna obala biti njihova prva regionalna pobeda, ali i tamo su pobedili republikanci desnog centra. Kandidat njene stranke Tjeri Mariani izgubio je od republikanca Renauda Museliera.

„Večeras smo izabrali sudbinu slobodne regije“, napisao je na Tviteru Muselier. Levi kandidati povukli su se iz drugog kruga glasanja kako bi pomogli republikancima da poraze Marianija. Smatralo se da bi Le Penova mogla da osvoji i regiju oko Kalea, ali osvojio ju je konzervativac Gzavije Bertrand. „Krajnja desnica je zaustavljena“, rekao je on pristalicama nakon zatvaranja birališta.

Francuski mediji ocenjuju da će neki desničari sada imati više podsticaja da se kandiduju na predsedničkim izborima.

Kao najozbiljniji kandidat pominje se baš Bertran, nekadašnji ministar zdravlja i rada.

„Sad su svi shvatili da će na predsedničkim izborima biti trka trojke“, rekao je Bertran, aludirajući na Makrona, Le Penovu i sebe, prenosi agencija Beta.

Le Pen je optužila svoje suparnike da su stvorili „neprirodan savez“ da bi blokirali nju i njenu stranku.

„Učinili su sve što su mogli da nas izoluju i spreče da pokažemo Francuzima našu sposobnost da vodimo regionalnu administraciju“, rekla je ona, a prenosi Radio Slobodna Evropa.

Levica je pobedila u nekoliko regiona i to uz podršku Zelenih. Predsednik Socijalističke partije Olivije For izjavio je da levica ponovo „osvaja prostor“ i dodao da je njegova stranka „motor-pokretač koji treba da okupi celu levicu i Zelene za predstojeće predsedničke izbore“.

Makronova Republika u pokretu ne samo da nije osvojila nijedno mesto predsednika regiona, već u nekima njegovi kandidati nisu ni ušli u drugi krug.

Ovo je bilo prvi put da je stranka predsednika Makrona učestvovala na regionalnim izborima jer nije ni postojala 2015. kada su održani prethodni.

Stručnjaci smatraju da neuspeh Le Pen i Makrona nije neočekivan, jer ekstremna desnica i Republika u pokretu nisu „ukorenjene“ u regionima Francuske za razliku od desnice i levice.

Analitičari ipak pozivaju na oprez uz ocenu da dobri rezultati desnice i levice na regionalnom ili lokalnom nivou mogu, ali i ne moraju da budu pokazatelj popularnosti tih tradicionalnih stranaka na nacionalnom nivou. Rezultati većine anketa pokazuju da su Makron i Le Pen i dalje glavni kandidati za predsednika Francuske.

Glasanje je pokazalo da Francuzi nisu posebno zainteresovani za regionalne i lokalne izbore pošto je izlaznost u oba kruga, prvom pre dve sedmice, drugom u nedelju, bila mala, oko 35 odsto. U anketi za Bi-Bi-Si, pojedini sagovornici nisu ni znali da se održavaju izbori, a jedna devojka je priznala da je zanimaju samo predsednički.

Dvostruka kazna

Francuski dnevnik Figaro proglašava regionalne izbore „dvostrukom kaznom“ za Marinu Le Pen i Emanuela Makrona, pošto njihove partije nisu osvojile nijedan region. La Kroik ocenjuje da su tradicionalne leve i desne stranke „ponovo u igri“ za predsedničke izbore 2022. godine, dok levičarski Humanite brine mala izlaznost, što naziva „normalizacijom“ suzdržavanja birača.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari