Grenland, Danska i prisiljavanje na kontracepciju 1EPA-EFE/MAGNUS KRISTENSEN DENMARK OUT

Do sedamdesetih godina Danska je prisiljavala Grenlađanke na kontracepciju. Do danas to ima posledice za osobe pogođene tim merama, ali i za odnos Grenlanda i Danske, koji je ionako doveden u pitanje više nego ikad.

Pre skoro tri godine Danski radio je u jednoj emisiji rasvetlio mračno poglavlje odnosa Danske i Grenlanda koje je nazvano „Skandal spirala“. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka hiljadama žena na Grenlandu, koje su često bile i maloletne, nametnuta je obaveza ugrađivanja spirale za sprečavanje trudnoće. To je nametnula Danska.

Doduše, Grenland, naseljen uglavnom indigenim Inuitima, od 1953. zvanično više nije danska kolonija, ali nije ni nezavisan, već je dobio status danske pokrajine. Sopstveni parlament i vladu Grenland je dobio tek 1979. Otada ima izvesnu autonomiju, a od 2009. i pravo na samoupravu, ali je zvanično još uvek deo Danske.

„Nismo još ništa imale s momcima“

Prinudnom kontracepcijom je Danska htela da smanji broj vanbračne dece na Grenlandu i da smanji rast stanovništva. Henrijete Bertelsen se seća da su slali njene školske drugarice lekarima bez znanja roditelja. „Neke od devojaka su još u čekaonici plakale. Bile smo tako mlade, nismo još ništa imale sa momcima. Spirale koje su nam ugradili bile su grube, zapravo namenjene odraslim ženama. Sećam se strašnih bolova.“

Bertelsen i druge žene koje su bile izložene tim merama tužile su prošle godine dansku državu,

zahtevajući odštetu i izvinjenje. Nemali broj žena je nakon intervencije imao zdravstvene probleme i traume. „Od države nismo dobili nikakvu psihološku podršku, a ako smo zatražili pomoć delom smo morale same da je platimo“, kaže Bertelsen.

Taj skandal koji se desio pre nekoliko decenija nije do kraja raščišćen, a već predstavlja dodatno opterećenje u ionako napetim odnosima Grenlanda i Danske.

Krajem devedesetih izbio je još jedan skandal kada je objavljeno da je Danska 1951. sprovela eksperiment nad dvadeset i jednim detetom s Grenlanda.

Deca starosti između šest i osma godina koja su poticala iz socijalno ugroženih porodica dovedena su u Dansku u hraniteljske porodice da nauče jezik i usvoje dansku kulturu, s ciljem da se vrate na Grenland kao nosioci „modernizacije“.

Socijalni eksperiment je propao. Deca se nisu vratila svojim roditeljima, već su smeštena u sirotišta na Grenlandu. Šestoro je ostalo u Danskoj i usvojili su ih. Jedan broj dece dobio je psihičke smetnje, polovina je umrla već u starosnoj dobi mlađih odraslih osoba.

„Bahati pogled na grenlandsku kulturu“

Ebe Volardsen, istoričar kulture na Univerzitetu Grenland, kaže da i takozvana „deca eksperimenta“ i skandal sa spiralama pokazuju sporan odnos Danske prema stanovništvu Grenlanda i uklapaju se u sliku tadašnje politike Danske „čiji je cilj bio da asimiluju Inuite koliko god je moguće u danski životni stil“.

Centralni argumenti su bili da su Danska i Grenland istorijski i kulturno povezani i da Danska želi da poboljša životne uslove na Grenlandu. Ti argumenti Kopenhagena su služili opravdanju pripajanja Grenlanda Danskoj u Ujedinjenim nacijama.

„Danska strana je sama sebe dugo uveravala u najbolje namere – da Grenlanđanima treba da se pomogne. Taj bahati pogled na Grenlandsku kulturu provlači se kroz celu istoriju“, objašnjava Volkardsen.

Mnogi Grenlanđani doživljavaju te postupke Danske i jaku ekonomsku zavisnost od male evropske zemlje kao nastavak kolonijalnih struktura. Brojni su zagovornici državne nezavisnosti.

Američke aspiracije kao šansa?

Donald Tramp pravi pompu oko svojih ambicija da pripoji Grenland kao najveće ostrvo na svetu, bogato sirovinama i geostrateški važno u arktičkom području. Novi američki predsednik smatra da bi to služilo interesima Sjedinjenih Država i bezbednosti sveta. Tramp je još 2019. za vreme prvog predsedničkog mandata predložio da Vašington kupi ostrvo od Danske.

Dakle, bolje SAD nego Danska? Ne baš. Šef vlade na Grenlandu Mute B. Egede kaže da je spreman da produbi saradnju, međutim: „Mi ne želimo da budemo Danci. Ali ne želimo da budemo ni Amerikanci. Hoćemo da budemo Grenlanđani.“

Prema mišljenju stručnjaka za Grenland Volkardsena, američke aspiracije pomažu Grenlandu tako što prisiljavaju Dansku da preispita svoj odnos prema 57.000 stanovnika Grenlanda.

Promena načina razmišljanja u Danskoj u pogledu postkolonijalnog odnosa prema Grenlandu počela je ranije, ali je ta diskusija postala intenzivnija u poslednjih nekoliko godina i suočavanje s postupcima kao što je eksperiment sa decom i prinudno ugrađivanje spirala važan su deo te rasprave.

Ebe Volkardsen smatra da je situacija u kojoj su se obreli stanovnici Grenlanda „ambivalentna i potpuno uznemiravajuća“ i da je ona navela Dansku na to da pojača svoje vojno prisustvo u regionu. Ali ta situacija može da „otvori vrata ka mogućnosti da Grenland konačno sprovede promene koje je odavno tražio“.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari