Od zatvaranja „humanitarnog koridora“, Hrvatska vrši sve jače napade na izbeglice na svojim granicama sa Srbijom i Bosnom.
Ovi sistemski postupci se odnose na „protjerivanje“ i podrazumevaju prisilno uklanjanje ljudi s teritorija bez odgovarajućeg postupka.
„To koordinira Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske i uključuje razne policijske jedinice na graničnom području koji koriste palice, pištolje, noževe i elektrošokere (često ih skidaju do gola prije nego što ih zlostavljaju)“, navodi u pisanoj izjavi za Danas nevladina organizacija „Border Violence Monitoring Network“ (BVMN), koja nadgleda kršenja ljudskih prava na spoljnim granicama EU i zalaže se za zaustavljanje nasilja nad migrantima.
Ova mreža je decembra prošle godine zabeležila 600 pojedinačnih slučajeva mučenja, nasilja i torture nad migrantima, na čemu se i bazirao istraživački tekst o „nasilju hrvatske policije na granici sa BiH“ koji je nedavno objavljen u nemačkom Špigelu.
Kako ističu, tokom 2019. gotovo 80 odsto slučajeva koje je zabeležio BVMN, obuhvatalo je mučenja i nehumana i ponižavajuća postupanja.
Ove godine, navode, BVMN je prijavio proterivanje 1026 osoba, što je samo, kako kažu, delić od hiljada onih koji svakodnevno trpe zbog ovakvih postupaka.
U reagovanju na pisanje Špigela, hrvatski potpredsednik vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović je ukazao da „sve optužbe na račun policije dolaze iz iste ‘kuhinje’, odnosno niza nevladinih organizacija.
Na naše pitanje zbog čega su ovakve grupe postale problematične za vlasti, iz BVMN ukazuju da je „Božinović dosljedno širio laži i izmišljao istine u odnosu na rašireno i dobro dokumentirano ponašanje hrvatskih graničnih vlasti“.
To se, kažu, jasno videlo u četvrtak tokom ministrove konferencije za medije kada je, kako ističu, neosnovano nagovestio da su na objavljenom snimku Špigela možda glumci bili odeveni u hrvatske vlasti duž granice.
Božinović se, ukazuju, osvrnuo na „kuhinju“, što upućuje na „No name kitchen“ („Kuhinja bez imena“), organizacije koja je član BVMN, i „još je jednom iznio lažne optužbe u vezi organizacije koja je uključena u pokušaj prodiranja na granicu EU izvan graničnog prelaza Bajakovo između Srbije i Hrvatske“.
Kako kažu, „ministrova preokupacija da kritikuje i diskredituje“ nezavisne grupe posmatrača uglavnom je pokušaj odvraćanja pažnje od otkrivanja kršenja prava na granicama.
Imajući u vidu činjenicu da su stavovi unutar EU podeljeni u vezi sa migrantima i da Unija „ništa konkretno ne preduzima jer je navodno strah od nove balkanske rute suviše veliki“, naši sagovornici iz BVMN ukazuju da je trenutno ilegalni režim proterivanja na spoljnoj granici EU funkcionalno sredstvo odvraćanja od kretanja i, kako kažu, pozdravljaju ga oni sa „desne strane kao što je Višegradska skupina, koja traži tvrde granice“.
Sa druge strane, kako navode, „sa očitim kršenjem, Evropska komisija je bila prisiljena da deluje u drugom svojstvu (što se nedavno vidjelo u istrazi pokrenutoj protiv optužbi za mučenje migranata u Hrvatskoj)“.
BVMN se slaže da nema pomaka po pitanju sigurnog prelaska, azila i smeštaja i naglašava da su stavovi u državama članicama EU, postali agresivniji nego 2015.
„Ovo se kosi s načinom na koji se EU predstavlja kao nositelj vladavine prava. To je proturječnost koja se vidi u novom Paktu o migracijama i azilu, gdje je predložena legislativa pod jakim utjecajem sustavne ilegalne prakse na terenu“, ukazuju za naš list.
Slažu se i sa izveštajem Beogradskog centra za ljudska prava za period januar-mart 2020, koji je pokazao da od proglašenja pandemije kovid 19 migranti dobijaju i etiketu „opasnosti po javno zdravlje“.
„To pokazuju ograničavanje kretanja, djelovanje interventnih policijskih snaga u prihvatilištima, te uvođenje srpske vojske u prihvatilišta. Za vrijeme pandemije na migrante se gledalo kao na zdravstveno-sigurnosnu prijetnju, no njih su vlasti i inače tretirale na iznimne načine – a pandemija je to samo još zaoštrila. Primjer koji i o tome govori, povećani je broj pushbackova u Sjevernu Makedoniju koji se događaju direktno iz prihvatilišta poput Tutina i Preševa“, zaključuju naši sagovornici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.