I Vašington je imao bliske veze sa diktatorskim režimima - geopolitika i moral idu u suprotnim smerovima: Sagovornici Danasa o Putinovim posetama 1Foto: EPA-EFE/ALEXANDER KAZAKOV

Rusija je svesna da je raskid nje i zapada dugotrajan. Otuda, intenzivno traži nove partnere. I ranije je to radila, ali je od 2022. pojačala intenzitet toga, a sada svemu daje i novu dimenziju, kažu sagovornici Danasa komentarišući nedavne posete ruskog predsednika Vladimira Putina Kini, Severnoj Koreji i Vijetnamu.

Rusko ponašanje razumljivo

Prema rečima političkog analitičara Dragomira Anđelkovića, dok je Moskva računala da je moguć neki kompromis sa Zapadom, uzdržavala se od velike demonstrativne saradnje sa izopštenom Severnom Korejom.

I Vašington je imao bliske veze sa diktatorskim režimima - geopolitika i moral idu u suprotnim smerovima: Sagovornici Danasa o Putinovim posetama 2
foto M.M./ATAImages

„Pošto je Vašington sa saveznicima učinio i ono što je Rusija smatrala prelaskom crvene linije, tj. dopustio je Kijevu da protiv ciljeva na njenoj predratnoj teritoriji koristi zapadno oružje, odlučila je da povuče radikalne kontra mere. Uspostavila je, sada već to bez preterivanja može da se kaže, savezničke odnose sa Pjongjangom. Takvo rusko ponašanje geopolitički je razumljivo. U funkciji je interesa te sile“, kaže Anđelković.

Uostalom, dodaje on, i Vašington je decenijama, ako mu je to odgovarao, imao bliske odnose sa raznim diktatorskim režimima od Latinske Amerike do Azije.

„Geopolitika i moral često idu u suprotnim smerovima. Za Rusiju je problem nešto drugo, a to je što nema demokratsku tradiciju pa približavanje nedemokratskim zemljama preti da još više produbi autoritarne procese u njoj. Koliko god se Sjedinjene Američke Države (SAD) ponašale imperijalno i neprincipijelno u inostranstvu, (Augusto, bivši predsednik Čilea) Pinoče nije mogao dublje da utiče na američku političku zbilju“, kaže Anđelković.

Prema njegovom mišljenju, ostaje nam da vidimo da li će, posredno, severnokorejski lider Kim Džong Un moći da doprinese negativnim promenama ruskog političkog ambijenta.

„Za građane Rusije, koji s pravom žele da njihova zemlja ima prvorazredno mesto u svetu, biće loše ako se to desi. To bi bila previsoka društveno-politička cena za jačanje uloge Rusije na postsovjetskom prostoru i u globalnim okvirima“, ističe Anđelković.

Putin u potrazi za podrškom

Srećko Đukić, član Foruma za međunarodne odnose, kaže da se Putin otisnuo na istok, u potragom za podrškom političkom, vojnom, ekonomskom, „jer su mu svi putevi praktično na sve druge strane sveta iz poznatih razloga zatvorene (sankcije, optužnica)“.

I Vašington je imao bliske veze sa diktatorskim režimima - geopolitika i moral idu u suprotnim smerovima: Sagovornici Danasa o Putinovim posetama 3
Foto: N1

„I nije ovo njegov prvi put na tu stranu sveta. U maju je na primer bio u Pekingu. Ranije u nekim zemljama Zajednice nezavisnih država (ZND). Putevi u Kinu, Severnu Koreju i Vijetnam imaju pre svega za cilj da se obezbedi vojna podrška ratu Rusije u Ukrajini i naravno politička u široj međunarodnoj zajednici“, primećuje Đukić.

Po svom obimu, značaju, dometima, kaže, ključna je podrška Kine i njenog predsednika Sija.

„Trgovina je između dve zemlje nadmašila 200 milijardi dolara i u uslovima akcija Kina je postala prvi trgovinski partner i nezamenljivi za Rusku Federaciju. Kina pruža najveću podršku ruskom vojnoindustrijskom kompleksu. Preko 70 odsto mašina i 90 odsto mikročipova ta industrija uvozi iz Kine. Nije sasvim jasno koliko kineskih dronova Rusija koristi u ukrajinsko ratu. U svakom slučaju, ukupni kinesko-ruski odnosi su pod lupom SAD zbog narušavanja sankcija“, naglašava Đukić.

Međutim, nastavlja on, Kina ne hrli ko grlom u jagode da Rusiju podrži na svakom koraku i u svemu.

„Jednim delom što nad njenim brojnim kompanijama lebdi mogućnost sankcija, uključujući sekundarne sankcije. Zbog toga su mnoge kineske banke i kompanije odustale od ruskog tržišta, druge su veoma oprezne u daljem poslovanju. Razumljivo, Kina pre svega vodi računa o sopstvenim interesima. Ona danas bez konkurencije gospodari na mnogim sektorima ruskog tržišta pošto su se povukle zapadne firme. Kineski automobili se prodaju u stotinama hiljada godišnje, elektronika, bela tehnika, računarski sistemi itd“, uočava Đukić.

Prema njegovom mišljenju, kao što ni ranije Kina nije bila investitor u Rusiji, tako je i ostalo. U vreme kada je Rusiji, kaže Đukić, potreban novac, Kina se ne pojavljuje kao finansijer Ruske Federacije, kao što nije ni ranije bila.

„I u zaključku valja istaći da Kina nikako nije alternativa za plasman ruskog gasa pošto je izgubio evropsko tržište. Tek krajem 2025.gasovod Sila Sibira dostići će puni kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godišnje. To međutim tek oko 20 odsto onoga šta je prodavano u EU. Cena je daleko ispod evropske i iznosi samo 140 dolara za hiljadu kubnih metara. Izgradnju gasovoda Sila Sibira 2 Kina nikako ne prihvata sa sopstvenim učešćem. Stvari se nisu pomerile ni na poslednjem sastanku Putina i Sija. Kina je saglasna da Ruska Federacija gradi gasovod, saglasna je i da kupuje potrebne joj količine gasa, kolike to ne može da garantuje“, primećuje.

Kina traži, kaže Đukić, da joj Rusija prodaje gas iz tog gasovoda po tzv. unutrasnjim ruskim cenama za gas što prema sadašnjem stanju iznosi oko 60 dolara za hiljadu kubnih metara.

„Teško da će ovaj gigantski projekt niti ostvariv ruskim snagama za narednih 10-15 godina i investicija merenim znatno preko 100 milijardi dolara“, kaže Đukić.

Udruživanje Davida i Golijata

Kako kaže, Putinova poseta Severnoj Koreji gromoglasno je najavljena kao vodeći međunarodni događaj.

„Ona je rezultirala zaključenjem pakta Putin – Kim, odnosno dogovora o svebuhvatnoj strateškoj saradnji. Neko ovaj dokument naziva bilateralni ugovor sa klauzulom član 5 Severnoatlanske alijanse, napad na jednu stranu je napad i na drugu stranu ugovora. Međutim, Putin je kasnije na pres konferenciji u Vijetnamu, objasnio da je „skoro slovo u slovo“ između Moskve i Pjongjanga ranih seždesetih zaključen takav ugovor kojem je istekao rok važnosti“, kaže Đukić.

On objašnjava da udruživanje „Davida i Golijata“ prvom donosi potkopavanje, ako ne anuliranje, sankcija, zatim dostupnost mnogim nedostupnim tehnologijama, nuklearnim, raketnim, kosmičkim, savremenim satelitima, podmornickoj tehnologiji.

„Dalje, jačanju Pjongjanga u njegovim pretnjama SAD, drugim bližim susedima. To Kinu kao nesumnjivog mentora Severne Koreje ne može da čini srećnom. Takav dogovor Kina nikada nije zaključila sa Pjonjangom i ne može biti zadovoljna njegovim ponašanjem koje najavljuje. Ruska Federacija iz alijanse sa Severnom Korejom dobija garantovanog liferanta artiljerije municije, naročito traženog kalibra 152 mm. Naime, Kim Il Un je preskočio u pomoć kada se ruska „druga armija u svetu“ našla bez artiljerijskih zna početkom 2023.i za godinu dana računa se da je isporučila 4,8 milona komada i obezbedila rusko preimućstvo na frontu“, kaže.

Otuda, nastavlja Đukić, su stizali tenkovi T52 i T61 i druga sovjetska tehnika važna za ruske pozicije na ukrajinsko frontu.

Načini za obilazak sankcija

Kako dodaje, trgovina između ove dve zemlje u prošloj godini povećana je devet puta a za pet meseci ove godine za još 50 odsto.

„Putin je najavio najširu saradnju sa državom koja je zbog svojih agresivnih nuklearnih ambicija i nezakonito posedovanja nuklearnog oruzja pod žestokim sankcijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) čiji je Ruska Federacija stalni član i koje je i ona izglasala. Uz to je Pjongjang na crnom spisku zemalja koje podržavaju terorizam. Putin može biti zadovoljan da je u Pjongjangu očekivano naišao na borca i podržavaoca borbe protiv „kolektivnog Zapada“ i za izgradnju multipolarnog sveta“, kaže Đukić.

On nastavlja, te kaže da se Putin iz Severne Koreje uputio u Vijetnam u traganju za podrškom, oružjem i načinima za „obilazak“ sankcija koje suprotno tvrdnjama u Moskvi da su one „blagorodne za RF „, ipak nisu.

„Putin u Vijetnamu nastoji da oživi stara sećanja i savezništva još iz sovjetske epohe. Valja podsetiti na ogromnu sovjetsku pomoć Vijetnamu ali i ostalih socigalistockih zemalja u njegovom ratu protiv SAD. Sovjetski piloti su sedeli za Migovima u borbama protiv Amerikanaca. Vijetnam i danas ima između 60 i 70 vojne opreme iz tog doba ili iz novijeg vremena iz RF. Moskva je zainteresovan da kupuje to oružje i municiju i u Vijetnamu“, objašnjava Đukić.

Putin je, kako kaže Đukić, ponudio oživljavanje saradnje na mnogim područjima, od kulture i turizma do privrede i posebno u energetskim sektoru gde ruske Zarubeznjeft iz sovjetskog vremena eksploatiše naftu.

„Uprkos jakom moskovskom usmerenju, Vijetnam je daleko uznapedovao u razvoju kompleksnih odnosa sa Zapadom, sa SAD. O tome svedoči i prva poseta predsednika u septembru 2023. Dzo Bajdena Vijetnamu kao potvrda daleko odmaklih i normalizovanih odnosa. Putin u Vijetnamu skreće pažnju na spremnost da okuplja stare i nove prijatelje u alijansu na čijem je čelu RF i kojoj on daje pečat“, zaključuje Đukić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari