Incko: Morao sam da reagujem na govor mržnje

Ovim dopunama želio sam riješiti neadekvatnost postojećeg pravnog okvira koji se primjenjuje u Bosni i Hercegovini, a koji, na državnom nivou, ne nudi adekvatnu reakciju na govor mržnje koji se manifestuje negiranjem zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, čak i u slučajevima kad su za te zločine već donesene pravosnažne presude domaćih i međunarodnih sudova, kaže u razgovoru za Danas Valentin Incko, odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH komentarišući nedavnu odluku da nametne promene u Krivičnom zakonu koje se odnose na negiranje genocida. Upozorava da „ukoliko nema priznanja, odgovornosti i pravnih sredstava za žrtve masovnih zločina i sistematskih zlostavljanja, to onda ima pogubne posledice po društvo“.

*Optužuju vas da je zakon antisrpski?

– Dozvolite mi da budem jasan, uprkos smiješnim tvrdnjama nekih političara, ova intervencija u krivično zakonodavstvo nema nikakve veze sa kolektivnom odgovornošću bilo kojeg naroda u BiH nego se u potpunosti odnosi na individualnu odgovornost. U svom saopštenju za javnost od 23. jula naglasio sam da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobri narodi, da nema loših naroda i da nema kolektivne krivice. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam ili direktno negiranje genocida i ratnih zločina sprečavaju društva da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću. Takvo ponašanje predstavlja novo ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, dok se na taj način istovremeno nastavlja nepravda i ugrožavaju međunacionalni odnosi. Sve ovo sprečava izgradnju mirne i prosperitetne budućnosti za BiH.

*Verujete li da će do kraja godine biti postignut dogovor o Izbornom zakonu BiH, kako su savetovali nedavno međunarodni predstavnici tokom posete BiH?

– Iskreno se nadam da hoće. Ovo je dobar trenutak, s obzirom da je cijela međunarodna zajednica okrenuta ka rješavanju ovog pitanja. Političko djelovanje i rješenje moraju doći od domaćih aktera, ali mi ćemo pomoći. Uspjeh je postignut, jer je u Mostaru omogućeno održavanje izbora nakon 12 godina, što je bila domaća inicijativa i rješenje uz međunarodnu pomoć. Takav pristup daje rezultate. Ne vidim razloga da se ovako nešto ne ponovi i u pitanju izborne reforme. Ovo pitanje se neće riješiti samo od sebe, ali ako ostane neriješeno, dodatno će zakomplikovati ionako krhku i složenu političku scenu u Bosni i Hercegovini. Međutim, imajući u vidu ovo što sam upravo rekao, treba se fokusirati na provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava, prije svega na provođenje odluke u predmetu pripadnika romske zajednice Sejdića i jevrejske zajednice Fincija, kao i na reformu Izbornog zakona u cilju provođenja preporuka Ureda za demokratiju i ljudska prava OSCE-a, GRECO-a i Venecijanske komisije vezanih za provođenje slobodnijih i poštenijih izbora.

*Krajem juna u Evropskom parlamentu je usvojena rezolucija u kojoj je zvanično podržana ideja o BiH kao građanskoj državi. Ipak, hrvatski predsednik Zoran Milanović je tokom posete BiH insistirao na tezi o konstitutivnim narodima, navodeći da neće popustiti oko prava Hrvata u BiH, u čemu ima podršku premijera Andreja Plenkovića. Deo javnosti BiH upućuje i na slične stavove koji stiži iz Srbije, a koji su, kako se ocenjuje, mešanje u unutrašnje stvari BiH. Kakav je vaš utisak?

– Najbolji odgovor je držati se činjenica i istovremeno biti precizan. Potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir, Hrvatska i SRJ, a Srbija je država koja je nasljednica SRJ, preuzele su određene obaveze. Između ostalog, ove zemlje su se obavezale da će u potpunosti poštovati suverenu jednakost Bosne i Hercegovine i suzdržati se od poduzimanja bilo kakvih aktivnosti usmjerenih protiv političke nezavisnosti BiH, te su se obavezale da će poštovati i promovisati ispunjavanje obaveza preuzetih Aneksom 4, Ustavom BiH.

*Šta biste savetovali Kristijanu Šmitu, vašem nasledniku na funkciji i šta očekujete od njega, imajući u vidu da se njegovom dolasku od starta protive Milorad Dodik ali i Rusija?

– Dozvolite mi da ostavim svom nasljedniku da on govori o prioritetima koje ima. Međutim, ako bih mogao dati savjet, bilo bi to da se fokusira na tri teme: vladavinu prava, vladavinu prava i vladavinu prava. Uporno i široko rasprostranjeno nepoštivanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini najveći je neprijatelj budućnosti ove zemlje. Mnogi građani trenutno napuštaju zemlju, jer nema vladavine prava i nema pravne sigurnosti.

Blokada-korak u pogrešnom smeru

– Svaki postupak političkih stranaka kojim bi se paralizovale institucije BiH bio bi korak u pogrešnom smjeru i medvjeđa usluga građanima koje te stranke tvrde da predstavljaju. OHR očekuje od svih političkih stranaka da poštuju Ustav BiH i osiguraju neometano funkcioniranje državnih institucija i izvršavanje njihovih ustavnih i zakonskih ovlasti. S tim u vezi, mora se napomenuti da je budžet institucija BiH trebao biti usvojen u decembru prošle godine, a to još uvijek nije učinjeno, saopštava Kancelarija visokog predstavnika, komentarišući odluku RS da, zbog Inckovih zakonskih izmena kojim se uvode krivična dela negiranja genocida i veličanje ratnih zločinaca, ne učestvuje u radu zajedničkih institucija BiH.