Institut u Igalu preteča i lider u pružanju medicinskih usluga

Oba objekta su na samoj obali mora i raspolažu relativno velikim smještajnim kapacitetima – Igalo ima 1.450 ležajeva u oba kompleksa, a Vrmac oko 500 kreveta u objektu hotelskog tipa i bungalovima. U Institutu „Simo Milošević“ s ponosom ističu da su njihovi kapaciteti cijele godine popunjeni, kao i da bilježe trend rasta posjeta. Tako je, recimo, u 2018. zabilježeno 223.000 noćenja. Pored domaćih gostiju na odmor i rehabilitaciju dolaze i turisti iz regiona, ali i iz skandinavskih zemalja, najviše iz Norveške. Treba podsjetiti da pacijenti iz Norveške koji, inače, borave u Drugoj fazi Instituta koja je po kvalitetu smještaja bolja od Prve, u tu ustanovu dolaze već 42 godine i do sada ih je boravilo više od 50.000. NJihov dolazak regulisan je državnim programom, a potpisan je i Sporazum za period od 2019. do 2022. godine. Osim Norvežana, usluge stručnjaka Instituta, doduše u manjem broju, rado koriste i gosti iz Švedske, Danske i Holandije, a zabilježena je i posjeta turista iz Grčke, Mađarske i Slovenije. Prva faza Instituta „rezervisana“ je za goste iz Crne Gore koji dolaze posredstvom Fonda zdravstva i Sindikata, zatim za penzionere, kao i za individualne posjete.

Zanimljivo je, međutim, da već nekoliko godina unazad trend rasta bilježe gosti zainteresovani za stomatološke i usluge plastične hirurgije koje su znatno jeftinije nego u drugim evropskim državama.

– Iako nema zvaničnih podataka o broju turista, koji dolaze zbog pružanja medicinskih usluga koje su u nekim slučajevima i do deset puta jeftinije nego u zapadnim zemljama, činjenica je da interesovanje raste. Nesporno je, takođe, da su svi preduslovi za razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori ispunjeni. Počev od prirodnog bogatstva, kvaliteta medicinskih usluga, naročito u oblasti stomatologije, pa do visokoobrazovnog zdravstvenog kadra, cjenovne konkurentnosti i raznolike gastronomske ponude – kaže za Danas Vasilije Vlatko Stijepović, direktor Klastera zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, kao i predsjednik Balkanskog klastera zdravstvenog i velnes i spa turizma.

Na pitanje koje su glavne prepreke koje koče razvoj zdravstvenog turizma u Crnoj Gori naš sagovornik kaže da bi najprije trebalo razriješiti složene odnose između Ministarstva zdravlja i Ministarstva turizma, ali i neusklađenost zakonskih i podzakonskih propisa. On smatra da bi usvajanjem strategije razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, čija je izrada u toku, ove prepreke bile prevaziđene jer bi se time izvršila jasna podjela nadležnosti u tom segmentu turističke privrede i stvorili preduslovi za brži rzavoj zdravstvenog turizma.

– Usvajanje strategije prvi je korak u pozicioniranju zdravstvenog turizma na listi prioriteta. S obzirom na to da Crna Gora još nije prepoznata kao respektabilna destinacija zdravstvenog turizma na međunarodnom tržištu, potrebno je uložiti mnogo napora, razviti marketinške aktivnosti i otkloniti sve uočene probleme kako bi se uhvatio priključak sa konkurentnim tržištima i nadoknaditi propušteno. ohrabruje činjenica da Crna Gora polako hvata priključak, iako sa zakašnjenjem, sa zemljama iz regiona u razvoju ovog specifičnog oblika turizma – naglašava Stijepović.

Hrvatski recept za privlačenje klijentele

– Hrvatska je prošle godine usvojila Akcioni plan razvoja zdravstvenog turizma što bi joj u narednih deset godina trebalo donijeti prihod od dvije milijarde eura godišnje. Trenutno ta država od zdravstvenog turizma zarađuje oko 300 miliona eura po čemu nije ni u prvih deset zemalja EU. Hrvatski plan se zasniva na sledećim premisama: turizam na cijelom prostoru, kvalitet ponude, autentičnost, inovativnost tržišnog nastupa, „zeleno kao filozofija“, domaći proizvod. Hrvati su program definisali na osnovu ponude zemalja u okruženju, kako bi bili konkurentni. Procjenjuje se da je Austrija, sa 30 gradova koji nude kombinaciju liječenja i velnes sadržaja, nedostižna, ali da bi Slovenija sa 15 banjskih kompleksa i 90 velnes centara, kao i Mađarska sa 12 takvih lječilišta, mogle biti prevaziđene. Za uspjeh su ključni cijena, kvalitet usluge, međunarodna akreditacija i sertifikati centara, dostupnost destinacije kao i raznolikost ponude i pratećih sadržaja – tvrdi Vasilije Vlatko Stijepović, direktor Klastera zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, kao i predsjednik Balkanskog klastera zdravstvenog i velnes i spa turizma.