Vlasti Bosne i Hercegovine trebalo bi do kraja godine da završe izmene Izbornog zakona BiH u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.
To je glavna poruka koju su tokom boravka u Sarajevo ostavili američki izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer i Angelina Ajhorts, izvršna direktorka Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) za Evropu i Aziju.
Kako su kazali, nisu došli u BiH „da bi ponudili rešenja ili presudili u bosanskim nesuglasicama oko Izbornog zakona i ograničenih ustavnih promena, već da bi podržali napore domaćih političara u tom procesu. Izmena izbornog zakona je i obaveza BiH na putu ka članstvu u EU.
Duže vreme, međutim, ovo je predmet sporenja među koalicionim partnerima – Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Iako su nakon sastanka sa Palmerom i Ajhorst Bakir Izetbegović i Dragan Čović, lideri SDA i HDZ BiH, iskazali optimizam i uverenje da su sada „znatno bliže rešenju“ za kojim se već godinama traga, ocene su da su ključne razlike ipak ostale.
„Priča o izmjenama Izbornog zakona BiH je jedna od brojnih priča vladajućih stranaka oko kojih se mogu dogovoriti preko noći, ali ipak oko toga pregovaraju godinama pa i decenijama“, kaže za Danas Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.
Na kraju će se, kaže, lideri SDA i HDZBIH, Izetbegović i Čović, koji najviše i blokiraju implementaciju presude Suda za ljudska prava, takoreći preko noći dogovoriti oko toga.
„Rješenje će i ovaj put biti tako jednostavno da ćemo se svi pitati zašto su im trebale tolike godine da pristanu na tako bezazleno i jednostavno rješenje. Neće to biti prvi put da se takve stvari dešavaju. Čitav niz je takvih dogovora, kao što je bio i dogovor o izborima u Mostaru“, kaže naša sagovornica.
Podseća da su dogovorom „preko noći“ Čović i Izetbegović odblokirali Mostar i omogućili da se nakon 12 godina sprovedu izbori u ovom zarobljenom gradu.
„Iako se stekao dojam da će sada sve biti bolje, u suštini se ništa nije primijenilo, a SDA i HDZBIH su nastavili suvereno vladati gradom. Slično će biti i da izmjenama Izbornog zakona BiH.
Čović i Izetbegović će pristati samo na one izmjene koje će njima omogućiti isti ili bolji položaj“.
Izetbegoviću pregovori sa Čovićem ne idu baš najbolje, kaže Marić, kao i svaki put do sada, tako da u pregovore poziva stranke opozicije, kako bi na njih prebacio odgovornost za sve ono što će dati Čoviću.
„I to smo sve vidjeli na primjeru Mostara, kada je SDA Mostar prepustila HDZ-u, s kojom je s kojom je nastavila urušavati grad, a za sve su optužili vijećnicu Naše stranke, Irmu Baraliju.
Dodik se ne želi miješati u ‘njihove’ probleme, ali će sigurno podržati sve ono što Čović dogovori. I to je sve već do sada mnogo puta viđen scenarij“.
Ako nešto i dogovore, a verovatno hoće, uverena je Marić, jer je, kaže, pritisak međunarodne zajednice najveći do sada, onda će to biti kozmetičke promene koje će HDZ-u BiH garantovati da će imati svog člana Predsjedništva BiH i većinu u domovima naroda.
„Ono što je BiH mnogo važnije oni neće uspjeti dogovoriti, a to su ozbiljne izmjene Izbornog zakona koje se tiču sprečavanja izbornih prevara i manipulacija. Nacionalne stranke SDA, HDZBIH i SNSD neće pristati na to jer bez toga je njihova pobjeda na narednim izborima jako upitna“, zaključuje Marić.
„Pregovori sa dva gubitnika“
Ono što u svemu ovome nije dobro, kaže Marić, jeste to da je međunarodna zajednica prihvatila „plemensku podjelu BiH na tri to jeste u ovoj slučaju na dvije nacije“. Tako da, kaže, umesto da pregovaraju sa izabranim zastupnicima u parlamentu koji odluku o tome treba i doneti, oni pregovaraju sa dva izborna gubitnika. „Čovićem koji je izgubio na izborima za člana Predsjedništva BiH i Izetbegovićem, koji se nije usudio ni izaći na izbore da se ne bi pokazalo da je Denis Zvizdić jači od njega, pošto bi bili na istoj listi“.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.