Knin: Sedmoro privedeno zbog "Za dom spremni"

Nešto pre 15 sati došla je grupa od sedam muškaraca u crnim košuljama i poklonivši se ispred spomenika palim hrvatskim borcima nakon toga je uzvikivalo „Za dom spremni“, javljaju reporteri N1 iz Knina.

Nakon toga su otišli u obližnji kafić i seli. Samo koji minut nakon toga pojavilo se 15-ak policajaca, a nakon njih i još 50-ak pripadnika interventne i šest „marica“. Policija je mirno ušla u kafić i razgovarala kratko s muškarcima, nakon čega su oni mirno ušli u „marice“. Građani koji su se tu našli nezadovoljno su komentarisali što ih privode i tražili da ih puste.

Budnicom ulicama Knina u Hrvatskoj počela je proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja  i 22. godišnjice operacije “Oluja”.

Budnica je počela u 7 sati, a izveo ju je Orkestar Oružanih snaga RH. Visoki državnici minutom ćutanja odali su  počast poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. Na Trgu Ante Starčevića kod spomenika pobede „Oluja 95“ položeni su venci i zapaljene svijeća, a zajednički venac položila je predsednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsednik Vlade Andrej Plenković, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, kninski gradonačelnik Marko Jelić i predstavnici udruženja branitelja iz Domovinskog rata.

Misu za poginule branitelje predvodi vojni biskup, mons. Jure Bogdan. Održan je vojno-akrobatski ceremonijalni program, prenosi HRT.

Grabar-Kitarović je istakla da se nada da će jednog dana zajedno sa srpskom zajednicom biti u stanju zajedno obeleže „Oluju“ kao akciju koja je prekinula velikosrpsku agresiju i politiku u kojoj su žrtve bili i mnogi Srbi i koje su upravo njihovo lokalno vodstvo i vlasti iz Beograda isterali iz njihovih domova, izrazivši žaljenje zbog gubitka svakog života – hrvatskog i srpskog, odgovarajući na pitanje da li bi trebalo dapredstavnici Srpskog narodnog vijeća, koji će se pokraj Knina pokloniti srpskim žrtvama Oluje,  budu  u Kninu, prenosi Index.hr.

– Ne veselimo se ničijoj tuzi i verujemo u zajedničku budućnost svih hrvatskih građana“rekla je predsednica Hrvatske  i dodala  da se slaže s kninskim gradonačelnikom Markom Jelićem kada kaže da bi se trebalo pokloniti i srpskim žrtvama.

– Čast mi je pozdraviti vas ovde iz srednjovekovne kolevke Hrvatske. Svim hrabrim braniteljima čestitam njihov dan. Hrvatska je poput drugih država 90.-te težila demokratiji. Bili smo suočeni s brutalnom agresijom velikosrpskog Miloševićevog režima. Zahvaljujući državničkoj odlučnosti Franje Tuđmana i požrtvovnosti branitelja, Hrvatska je odbranjena i oslobođena. Ne bi bilo ništa od toga da nije bilo akcije Oluja. Za manje od četiri dana oslobođeno je 20 odsto hrvatske teritorije. Iz tih područja proterano je 200.000 naših sugrađana – rekao premijer Hrvatske Andrija Plenković, na skupu u Kninu, renosi Index.hr. i doda da je Olujom sprečena još jedna Srebrenica, a da ć eta akcija ostati upamćena kao najveća pobeda u hrvatskoj istoriji.

– Hrvatska država ne da na Oluju isto onako kako hrvatski branitelji nisu dali na Hrvatsku“, rekao je Plenković.

10. Izjava sećanja Srpskog narodnog veća

Na 22. godišnjicu vojno-redarstvene operacije Oluja Srpsko narodno vijeće izražava žaljenje zbog svih žrtava te zbog svih onih koji su u ratnim razaranjima ostali bez svojih bližnjih, prijatelja i domova. Žalimo nad činjenicom da su životi sviju nas početkom ratnih razaranja zauvijek promijenili svoj tok. Izgubili smo živote kakve smo poznavali.

Također, žalimo što rat nije završio operacijom Oluja, kako za srpske civile koji su ostali na svojim pragovima, tako i za sve nas koji danas živimo u Hrvatskoj. Hrvatska živi svoje postratno vrijeme, ali je ono daleko od postkonfliktnog društva mira. Vojno-redarstvenom operacijom Oluja Hrvatska je vratila svoju teritorijalnu cjelovitost temeljenu na Rezoluciji UN-a. No, teško je razumjeti uništavanje na desetke tisuća kuća, sječu stabala bagrema i zalijevanje maslina mazutom u Dalmaciji, a kamoli ubijanje nedužnih i golorukih u njihovim dvorištima, najčešće starih i nemoćnih, te mučenje i zlostavljanje zarobljenih.

Naša je dužnost sjećanje na zločine počinjene u ratu nad čovjekom, bilo kojim! Naša je dužnost inzistirati na tome da sve žrtve imaju pravo na spomen, a svi ljudi pravo na miran život.

Pozivamo sve naše sugrađane i naše državne dužnosnike da imaju to na umu kada slave pobjedu. Cijena te pobjede nisu samo životi nedužnih u Oluji i prije nje nego i društvo koje se ni danas nije u stanju suočiti s vlastitom prošlošću. Nastojanje da se loša i sramotna prošlost u Drugom svjetskom ratu poraženih nacifašističke i ustaške ideologije pokaže boljom, nije samo opasna za trenutak u kojem živimo i u kojem pišemo desetu Izjavu sjećanja, nego prijeti oduzeti nam našu budućnost.

Kao i svake godine na mnogim mjestima obilježit ćemo stradanje civila tokom i nakon Oluje. U rukama imamo samo cvijeće i svijeće i ništa više od toga. Naše je pravo živjeti u miru i sjećati se onih bez kojih smo ostali. Od tog ne odustajemo, kao što ne odustajemo  ni od očekivanja da će naša država, Republika Hrvatska, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama, kazniti počinioce ratnih zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima, te priznati okolnosti i činjenice njihova stradanja i pridružiti nam se u spomenu na njih.