Ko još koristi kasetne bombe i zbog čega nema globalne saglasnosti o njihovoj upotrebi?

Međutim, neke zemlje nisu potpisnice Konvencije. Zašto?

Deca su posebno sklona povredama jer ove bombe mogu ličiti na malu igračku ostavljenu u stambenom ili poljoprivrednom zemljištu i često se uzimaju iz radoznalosti.

Grupe za ljudska prava opisali su kasetnu municiju kao „odvratnu“, a neke čak njihovu upotrebu karakterišu i kao ratni zločin.

Ko ih još koristi?

I Rusija i Ukrajina koriste kasetnu municiju od početka ruske invazije u februaru 2022.

Ni jedna ni druga zemlja nisu potpisale ugovor o njihovoj zabrani. Ugovor nisu popisale ni Sjedinjene Američke Države, ali su ranije kritikovale rusku ekstenzivnu upotrebu ovog oružja, prenosi BBC.

Ruska kasetna municija navodno ima „dud-stopu“ od 40 posto, što znači da veliki broj kasetnih bombi i dalje predstavlja opasnost na terenu, dok se veruje da je ta prosječna stopa blizu 20 posto.

„Dud-stope“ se odnose na šrapnele kasetne municije koji ne eksplodiraju kada se ispaljuju ili ispuštaju, ali to mogu učiniti kasnije. Pentagon procjenjuje da njegove vlastite kasetne bombe imaju stopu manju od 3 posto.

Zašto Ukrajina traži kasetne bombe?

Ukrajinskim snagama očajnički nedostaje artiljerijskih granata, uglavnom zato što ih, poput Rusa, troše izuzetno velikom brzinom, a zapadni saveznici Ukrajine ne mogu ih zameniti brzinom koja im je potrebna.

Na uglavnom statičnim, oštrim bojištima južne i istočne Ukrajine, artiljerija je postala ključno oružje.

Ukrajinci se sada suočavaju sa zastrašujućim zadatkom u pokušaju da istjeraju Ruse koji su napadali sa njihovih dobro ukopanih odbrambenih položaja koji se protežu duž bojnog fronta od 1.000 kilometara.

Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena odlučila je da isporuči kasetne bombe Ukrajini nakon što je primila garancije da se oružje neće koristiti u civilnim područjima.

„Dve stvari. To je bila veoma teška odluka sa moje strane. I o tome sam razgovarao sa našim saveznicima, razgovarao o tome sa našim prijateljima gore na [Kapitol] Hilu. I mi smo u situaciji u kojoj Ukrajinu i dalje brutalno napada [Rusija]. Ova kasetna municija koja ima stopu neispravnosti koja je veoma visoka, koja predstavlja opasnost za civile, je broj jedan“, rekao je Biden.

Ovo je potez za koji je njegova administracija navela da je ključan za borbu i da je potkrijepljen obećanjem Ukrajine da će se municija pažljivo koristiti, napisao je Asošijeted pres.

„Pod brojem dva, Ukrajincima ponestaje municije. I ono što sam na kraju uradio, [ja] sam prihvatio preporuku ministarstva odbrane da im obezbedim nešto što ima veoma nisku stopu neuspeha. Mislim da je to jedan od 50, što je najmanje verovatno da će eksplodirati i ne koristi se u civilnim područjima. Oni pokušavaju da zaustave te tenkove“, naveo je Biden.

Dodao je i ovo : „Trebalo mi je vremena da me ubede da to uradim. Ali glavna stvar je da oni ili imaju oružje da zaustave Ruse u zaustavljanju ukrajinske ofanzive ili nemaju. Mislim da im je to potrebno“, prenosi The Guardian.

U nedostatku artiljerijskih granata, Ukrajina je zatražila od SAD-a da popuni svoje zalihe kasetne municije kako bi gađala rusku pješadiju.

Neki stručnjaci kažu da bi korištenjem kasetnih bombi za suzbijanje neprijateljske vatre iz rovova ukrajinske snage mogle dobiti dragoceno vreme kako bi im pomogle da probiju put kroz ruska minska polja.

Ali drugi kažu da za njima nema potrebe, tvrdeći da različite vrste konvencionalnog oružja mogu isto tako dobro obaviti posao.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov pozdravio je odluku Sjedinjenih Država o slanju kasetne municije Kijevu, rekavši da će to pomoći u oslobađanju ukrajinske teritorije te je obećao da municija neće biti korištena u Rusiji.

Ministar Reznikov je kazao da će municija pomoći u spašavanju života ukrajinskih vojnika, dodajući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju njihove upotrebe te razmenjivati informacije sa svojim partnerima.

„Naša pozicija je jednostavna – moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi. Ukrajina će koristiti ovu municiju samo za oslobođenje naših međunarodno priznatih teritorija. Ova municija se neće koristiti na službeno priznatom ruskom teritoriju“, napisao je Reznikov na Tviteru.

Kao odgovor na američko slanje ovog tipa municije Ukrajini, Velika Britanija, Kanada, Novi Zeland i Španija rekle su da se protive upotrebi tog oružja.

Ovo nije bila laka odluka za Vašington, i duboko je nepopularna kod mnogih demokrata i zagovornika ljudskih prava.

Rasprava o ovoj temi traje najmanje šest meseci.

Kakav će efekat imati ova odluka na SAD?

Trenutni efekat će biti „uništenje većeg dela moralnog tla“ na kojem Vašington insistira u ovom ratu, piše Gardijan.

Brojni navodni ratni zločini Rusije su dobro dokumentovani, ali će ovaj potez verovatno privući optužbe za „američko licemjerje“.

Barbara Li, uticajna demokratska kongresmenka iz Kalifornije, navela je da odluka da se Ukrajini isporuči kasetna municija može da košta SAD „moralnog vodstva“ u svjetskim poslovima.

„Znamo šta se dešava, u smislu da su kasetne bombe veoma opasne po civile“, rekla je Li.

„Ne eksplodiraju uvek odmah. Djeca ih mogu zgaziti. To je linija koju ne bismo trebali preći.“

Govoreći za CNN-ov State of the Union, ona je dodala:

„Mislim da je [Bajden] napravio dobar posao u odnosu na Putinov agresorski rata protiv Ukrajine, ali mislim da se to [upotreba kasetnih bombi] ne bi trebalo dogoditi. [Bajden] je morao da traži izuzeće u skladu sa Zakonom o stranoj pomoći samo da bi to uradio jer mi sprečavamo upotrebu kasetnih bombi od, verujem, 2010. godine.“

Kasetna municija je neselektivno oružje koje je zabranjeno u velikom delu sveta s dobrim razlogom.

Postoji mogućnost da ovaj potez SAD dovede u sukob sa zapadnim saveznicima, a svaki uočeni rascjep u tom savezu je upravo ono što ruski predsjednik Vladimir Putin želi i treba, piše BBC.

Nije problem u oružju, problem je kako se koristi

Džejk Salivenn, savj+etnik za nacionalnu sigurnost SAD-a, je nakon potvrde da će Ukrajini poslati kasetne bombe rekao novinarima da Rusija koristi kasetnu municiju protiv Ukrajine od početka sukoba i da je ukrajinska upotreba topničkih projektila toliko česta da je saveznicima teško održati proizvodnju.

„Svesni smo da kasetna municija stvara rizik od povreda civila od neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ali takođe postoji golemi rizik od ozleđivanja civila ako ruske trupe i tenkovi pređu preko ukrajinskih položaja i zauzmu više ukrajinskog teritorija i pokore više ukrajinskih civila jer Ukrajina nema dovoljno artiljerije“, rekao je Sullivan.

Dodao je da je Kijev pružio garancije o tome kako će koristiti streljivo.

U izjavi kojom se najavljuje nova runda pomoći Ukrajini, Ministarstvo odbrane je reklo da će SAD osigurati „artiljerijske projektile od 155 mm, uključujući tzv. DPICM“ ili poboljšanu konvencionalnu municiju s dvostrukom namenom – vrstu kasetne municije koju SAD trenutno ima u svojim zalihama.

Upotreba kasetnih bombi sama po sebi ne predstavlja kršenje međunarodnog prava, ali njihova upotreba protiv civila može biti kršenje.

Kao i u svakom napadu, utvrđivanje ratnog zločina zahtijeva ispitivanje da li je meta bila legitimna i da li su poduzete mere opreza kako bi se izbegle civilne žrtve.

„Međutim, deo međunarodnog prava u kojem ovo počinje igrati (uloga) su neselektivni napadi usmereni na civile“, rekao je za Asošijeted pres Mark Hiznej, pomoćnik direktora za oružje Juman rajts voča.

„Dakle, to nije nužno povezano s oružjem, već s načinom na koji se oružje koristi.“

Konvenciji o zabrani upotrebe kasetnih bombi pridružilo se više od 120 zemalja, koje su se složile da neće koristiti, proizvoditi, prenositi ili skladištiti oružje i da će ga očistiti nakon upotrebe. SAD, Rusija i Ukrajina je, kako je ranije navedeno, nisu potpisale.

Šta se dešava u Ukrajini?

Ruske snage su u više navrata koristile kasetne bombe u Ukrajini, tvrde čelnici ukrajinske vlade, posmatrači i humanitarne grupe.

Grupe za ljudska prava kažu da ih je koristila i Ukrajina.

Tokom ranih dana rata, bilo je više slučajeva ruskih kasetnih bombi koje su citirale grupe kao što je Human Rights Watch (HRW), uključujući i one koje su pogodile blizu predškolske ustanove u gradu Oktirka na sjeveroistoku zemlje.

Istraživačka grupa Bellingcat rekla je da su njeni istraživači u tom napadu pronašli kasetnu municiju kao i u višestrukom napadu u Harkivu, drugom po veličini ukrajinskom gradu, također na sjeveroistoku.

U martu 2023. ruska raketna i bespilotna letelica pogodila je niz urbanih područja, uključujući neprekidno bombardovanje u Bahmutu, u istočnom regionu Donjecka.

Neposredno zapadno odatle, granatiranje i raketni udari pogodili su grad Kostjantinovku koji drže Ukrajinci, a novinari AP-a u gradu su vidjeli da su najmanje četiri povrijeđene osobe prebačene u lokalnu bolnicu. Policija je saopštila da su ruske snage napale grad raketama S-300 i kasetnom municijom.

Samo mesec dana kasnije, guverner Donjecka Pavlo Kirilenko optužio je ruske snage da su napale grad kasetnom municijom, ranivši jednu osobu.

Baza podataka AP i Frontline pod nazivom War Crimes Watch Ukraine katalogizirala je kako je Rusija koristila kasetne bombe.