Ko upravlja američkom tajnom službom: Kimberli Čitl pred oštrim sudom javnosti 1Foto: EPA-EFE/ROBERT GHEMENT

Kada je Kimberli Čitl položila zakletvu 17. septembra 2022. godine na mesto direktora američke tajne službe (Secret Service), ova agencija, poznata po zaštiti predsednika, bila je pod velikom lupom javnosti, obasuta kritikama, usled događaja od 6. januara 2021. godine i napada na Kapitol. Tada nije slutila da će je iza ugla sačekati daleko delikatniji i ozbiljniji problem, ali i ozbiljan kritički sud javnosti.

Sve navedeno usledilo je nakon atentata na bivšeg američkog predsednika i kandidata republikanaca za predstojeće izbore Donalda Trampa (koji u ovom statusu uživa pravo na zaštitu tajne službe) tokom njegove kampanje u Pensilvaniji.

Samo nekoliko sati nakon ovog događaja eksperti su doveli u pitanje rad tajne službe, pitajući se kako je i zašto jedan od malobrojnih okolnih objekata, koji je trebao da bude obezbeđen, ostao gotovo prepušten napadaču Tomasu Metjuu Kruksu, koji je kasnije ubijen. Vatru su dodatno podgrejali i intervjuisani očevici, koji su izjavljivali da su jasno videli da se lice sa puškom nalazi na krovu, te da je policija delovala zbunjeno i da nije delovala promptno kao što se očekivalo.

Ko upravlja američkom tajnom službom: Kimberli Čitl pred oštrim sudom javnosti 2
Foto: United States Department of Homeland Security

Analizira se gotovo sve, pa i momenat angažovanja i delovanja snajperista, profesionalnost i stručnost samih članova užeg tima, odnosno bezbednosnog prstena oko Trampa. Vašington post je napisao da se tajna služba na subotnjem mitingu u velikoj meri oslanjala na “pozajmljene snage lokalne policije, koje su došle na mesto njenih specijalizovanih taktičkih jedinica zaduženih za otkrivanje i eliminaciju potencijalnih napadača”.

Sva postavljena, sublimirana pitanja otišla su na jednu adresu, iako mnogima do sada ona nije bila toliko prominentna niti poznata.

Kimberli Čitl je prema zvaničnoj biografiji na veb sajtu američke obaveštajne službe odgovorna za uspešno izvršavanje integrisane misije agencije za zaštitu i istrage. Formirana dualna, za muškarce i žene, misija američke tajne službe za istraživanje i zaštitu, toliko je snažno odjeknula kod Čitl pred kraj fakulteta, da je već tada znala čime želi da se bavi.

Nalazi se na vrhu piramide sastavljene od više od 7.800 specijalnih agenata, uniformisanih službenika odeljenja, tehničkih službenika za sprovođenje zakona i administrativnog, profesionalnog i tehničkog osoblja.

Pre imenovanja koje je došlo kao kruna njene (gotovo veteranske) profesionalne karijere, gospođa Čitl je radila kao viši direktor za globalnu bezbednost u kompaniji Pepsiko, gde je bila odgovorna za usmeravanje i implementaciju bezbednosnih protokola za objekte kompanije u Severnoj Americi. Njena uloga je uključivala razvoj procene upravljanja rizikom i strategija za njihova smanjenje.

Pre Pepsika radila je 27 godina u američkoj tajnoj službi (bila je i nadzornik za zaštitu tadašnjeg potpredsednika Bajdena, kada su po prvi put i sarađivali), poslednji put kao pomoćnica direktora Kancelarije za operacije zaštite. Na ovoj poziciji, Čitl je upravljala budžetom od 133,5 miliona dolara i sarađivala je sa deset operativnih odeljenja, u koja spadaju i ona za razvoj i primenu tehnologija koje smanjuju rizik za štićene osobe, objekte i događaje.

Njen kurikulum uključuje i poziciju specijalnog agenta zaduženog za terensku kancelariju u Atlanti, gde je nadzirala istrage i bila nadležna za obaveštajne podatke i posete državi Džordžiji.

U februaru 2016. imenovana je u Višu izvršnu službu (SES) kao specijalni agent zadužen za Centar za obuku Džejmsa Roulija. Tamo je usmeravala i koordinisala sve aspekte obuke, a kasnije je bila zamenik pomoćnika direktora Kancelarije za obuku. U toku ovog nameštenja, Čitl je razvila i primenila inovativnu veb-baziranu komunikacionu platformu dizajniranu za promociju otvorene i transparentne komunikacije unutar organizacije. Dobitnica je nagrade za žene u saveznoj službi za sprovođenje zakona, kao i nagradu predsedničkog ranga.

Istorijat žena na čelu tajne službe

Džulija Pirson, pravnica sa diplomom iz krivice, postala je prva žena na poziciji najvišeg ranga u američkoj tajnoj službi, tokom svog službovanja na poziciji direktora te agencije 2013. i 2014. godine.

Ovom imenovanju prethodio je veliki skandal u tajnoj službi 2012. godine, kada je nekoliko agenata zaduženih za obezbeđivanje posete tadašnjeg predsednika Baraka Obame Kartaheni u Kolumbiji, dovodilo prostitutke u svoje sobe.

Incident je naglasio kulturu agencije orijentisanu na muškarce, što je kraju dovelo do ostavke tadašnjeg direktora Salivana. Naredne godine Obama je Džuliju Pirson postavio za novog direktora agencije, što se široko tumačilo kao pokušaj da se ublaži mačoizam agencije i popravi njena narušena reputacija nakon “afere Kartahena”.

Predsednik Džozef Bajden učinio je Čitl drugom ženom na ovoj važnoj bezbednosnoj poziciji, a ona nije propustila da da omaž svojoj prethodnici. U intervjuu magazinu Security 2022. godine, u članku o „Ženama u bezbednosti“ izjavila je da je „držala na svom stolu fotografiju prvih pet žena koje su zaklele u službi“, kao i da je to iskoristila da sebe podseti „da su te žene stvorile priliku za nju u muškom svetu bezbednosti“.

U još jednom intervjuu od pre nekoliko godina Čitl je izjavila gotovo proročki: „Moja karijera me je odvela na mesta na kojima nikada ne bih bila, gde sam bila izložena događajima sa kojima većina ljudi nije upoznata. Uživam da služim u misiji koja je veća od mene“.

Atentat na Trampa svakako je jedno od tih mesta, koje doduše deluje gotovo bezizlazno, i prilično mračno za nju.

Od 13. jula u Americi više ništa nije isto, a pitanje odgovornosti za nemili događaj nastaviće da bude glavna tema američke politike. Senator Džoš Holi, poznat po ne tako suptilnom propitivanju poznatih javnih ličnosti u komitetima Senata (Mark Zakerberg (Meta), Dejvid Kalhun (Boing)), je na svom Eks nalogu bio prilično jasan i decidan – „šef tajne službe treba da svedoči pod zakletvom, javno“.

Političari i ljudi širom zemlje uprli su prstom na Čitl nakon atentata na Trampa, a veliki deo traži od nje da podnese ostavku ili da bude otpuštena, tvrdeći da je više fokusirana na različitost i inkluziju u službi nego na svoj posao.

Predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson napisao je, posle subotnjeg napada na Trampa, na mreži Eks da „američki narod zaslužuje da zna istinu i da će se “direktorka tajne službe Kimberli Čitl i drugi odgovarajući zvaničnici iz službe i FBI-a pojaviti na saslušanju pred komitetima vrlo brzo“, dok je republikanac Džejms Komer napisao da je već kontaktirao tajnu službu zbog brifinga, pozvavši Kimberli Čitl da se pojavi na saslušanju, najavljujući uskoro zvanični poziv Nadzornog odbora.

O njenom privatnom životu vrlo malo se zna. U retkim intervjuima koji su se doticali privatnog, izjavila je da ljubav prema haosu ispunjava vežbajući svoje veštine prilagođavanja, kroz renoviranje svoje kuće, u kojem je pronašla slične dodirne tačke sa bezbednošću.

„Sviđa mi se sve u vezi s tim i ponekad se prihvatim projekta koji je prevelik za mene, ali to su mogućnosti koje me uzbuđuju, kao i krajnji rezultat dobro obavljenog posla koji volim“, navela je ona, prenosi N1.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari