Kolika je izraelska vojska i kako joj SAD pomaže? 1foto: Shutterstock/Aditya0635

Izrael peti dan zaredom nastavlja sa bombardovanjem Pojasa Gaze, koji se nalazi pod potpunom opsadom, nakon smrtonosnog subotnjeg napada palestinske grupe Hamas.

Prema poslednjim podacima, ubijeno je 950 ljudi u Gazi i 1.200 u Izraelu.

Američki državni sekretar Entoni Blinken, koji bi trebao doputovati u Izrael, kazao je kako će Vašington dati “punu podršku” Izraelu slanjem, između ostalog, nosača navođenih projektila i borbenih mlaznih aviona F-35.

Dodatno, ministar odbrane SAD-a Lojd Ostin u nedelju je objavio kako Vašington šalje više vojnih brodova i najveći nosač aviona na svetu, USS Gerald R Ford, kao demonstraciju sile i pomoći najbližem savezniku u regiji.

Održavanje izraelske regionalne vojne hegemonije je centralni element američke bliskoistočne politike. To je postignuto stalnim slanjem novca SAD-a i povećavanjem izraelskog vojnog arsenala.

U nastavku donosimo više detalja o izraelskoj vojsci i njenom finansiranju.

Kratki pregled stanja izraelske vojske

Izrael poseduje ogromni vojni aparatus. Kako pokazuju podaci Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) iz 2023, Izrael ima 169.500 aktivnog vojnog osoblja u kopnenoj vojsci, mornarici i paravojnim formacijama. Dodatnih 465.000 čine rezervne snage, dok je još 8.000 u paravojsci.

Približno 300.000 izraelskih vojnika je sada stacionirano nedaleko od Pojasa Gaze, kazao je portparol vojske u sredu i pojačao strahove od moguće kopnene operacije.

Vojni rok je obavezan za sve građane starije od 18 godina i jednom kada stupe u redove, muškarci služe 32, a žene 24 meseca.

Izrael ima jednu od najjačih vojski Bliskog istoka sa naprednim sistemima prismotre i naoružanja. U arsenalu se nalazi:

*Osoblje

169.000 aktivnih vojnika
465.000 rezervnih snaga

*Kopnena vojska

2.200+ tenkova
530 artiljerije

*Vazdušne snage

339 borbeno sposobnih aviona uključujuči 309 borbenih mlažnjaka od kojih su:
196 F-16
83 F-15
30 F-35
142 helikoptera
43 borbena helikoptera Apache

*Pomorske snage

5 podmornica
49 patrolnih i priobalnih borbenih plovila

Izraelski sistem Čelična kupola je mobilni sistem vazdušne odbrane napravljen da presreće i uništava rakete kratkog dometa koristeći radarsku tehnologiju. Razvijen je 2006. godine nakon rata sa Hezbolahom kada su hiljade raketa ispaljene ka Izraelu.

Uvrštena u operativne zadatke 2011. godine, Čelična kupola je napravljena uz pomoć SAD-a koji je odgovoran za dostavu delova sistema za šta se odvaja više od 1,5 milijardi dolara u raketnu odbranu Izraela 2022. godine.

Kako navodi IISS, ovaj sistem je presreo više od 90 odsto raketa koje su ispalili Hamas i druge palestinske grupe 2021. godine.

Veruje se kako Izrael ima i nuklearne kapacitete, sudeći po podacima IISS-a koji navodi kako država poseduje rakete Jeriho i letelice koje mogu nositi nuklearne bojeve glave.

Koliko Izrael troši na vojsku?

Tokom 2022, Izrael je izdvojio 23,4 milijarde dolara na svoje vojne kapacitete, pokazuju podaci istraživačkog instituta SIPRI (Stockholm International Peace Research Institute) čiji je rad fokusiran na sukobe i naoružanja.

To znači kako je izdvojeno 2.535 dolara po glavi stanovnika tokom perioda 2018-2022, što je druga najveća potrošnja na vojsku po glavi stanovnika posle Katara.

Izrael je 2022. izdvojio 4,5 odsto GDP-a za vojsku, što je 10. najveće izdvajanje na svetu.

Koje države najviše kupuju izraelsko oružje?

Istorijski gledano, Izrael je daleko više uvozio oružje nego što je izvozio. No, tokom poslednjih desetak godina, izvoz je počeo prevazilaziti uvoz, pokazuju podaci SIPRI-ja.

Od 2018. do 2022, najmanje 35 država uvezlo je oružje iz Izraela ukupne vrednosti 3,2 milijarde dolara.

Od toga, jedna trećina (1,2 milijarde dolara) je izvezena u Indiju. Odnosi Izraela i Indije su procvetali 2014. godine kada je na vlast došao indijski premijer Modi Narendra.

Drugi najveći kupac izraelskog oružja je bio Azerbejdžan (295 miliona dolara), potom Filipini (275), SAD (217) i Vijetnam (180).

Tokom istog perioda, Izrael je uvezao oružja u vrednosti 2,7 milijardi dolara, i to iz samo dve države, SAD-a i Nemačke. Više od tri četvrtine (2,1 milijarda dolara) je uvezeno iz SAD-a, dok je iz Nemačke uvezeno oružje vredno 546 miliona dolara.

Američka i izraelska vojska blisko sarađuju, izvode zajedničke manevre, imaju zajedničke programe razvoje tehnologije i odbrambene projekte.

Koliko Izrael dobija vojne pomoći od SAD-a?

Na Izrael otpada najveći deo američke strane pomoći koja iznosi blizu 263 milijarde dolara od 1946. do 2023. godine.

To je skoro dvostruko više od Egipta koji je drugi na listi sa 151,9 milijardi dolara koliko je dobio od SAD-a pomoći u poslednjih 77 godina.

Američki zakonodavci su dugo smatrali Izrael saveznikom koji pomaže u zaštiti američkih strateških interesa na Bliskom istoku.

Američko vojno finansiranje Izraela najviše je iznosilo 3,8 milijarde dolara 2023, u sklopu rekordnog dogovora “teškog” 38 milijardi dolara koji je potpisan 2016. kada je predsednik bio Barak Obama.

Od spomenutog iznosa iz ove godine, pola milijarde je namenjeno za izraelsku protivraketnu odbranu. Vašington je objavio kako će nadopuniti izraelsku municiju koja bude iskorišćena protiv Hamasa u poslednjem ratu.

Nekoliko sati nakon smrtonosnog napada Hamasa, Izrael je zatražio presretače za Čeličnu kupolu od SAD-a čiji je predsednik Džo Bajden izjavio kako će Vašington “hitno osigurati izraelskim odbrambenim snagama dodatnu opreme i resurse, uključujući municiju”, što bi trebalo stići u narednim danima.

Bajdenova administracija bi trebala izdvojiti još novca za Tel Aviv zahtevom za finansiranje prema Kongresu. No, pošto nema predsedavajućeg Predstavničkog doma, moglo bi doći do kašnjenja odobrenja Kongresa.

U SAD-u postoje uslovi i ograničenja kako se pomoć, naročito vojna, može koristiti. Zakon Lihi zabranjuje izvoz američkih odbrambenih sredstava vojnim jedinicama koje krše ljudska prava. No, nijedna izraelska jedinica nije kažnjena po ovom zakonu, prenosi Al Džazira.

Sve o sukobu Hamasa i Izraela možete pratiti na Danasovom BLOGU UŽIVO.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari