Lukas: Jedine preostale opcije za Putina su loše 1Foto: EPA-EFE/MAXIM SHIPENKOV

U narednih pet nedelja, Vladimir Putin mora da smisli nešto da proslavi najvažniji patriotski praznik svoje zemlje: 9. maj, koji obeležava sovjetsku pobedu nad nacističkom Nemačkom 1945.

Dva dugmeta su istaknuta na displeju na njegovom stolu.

Jedno je označeno kao “laž“, a drugo „ubij“, ukazuje Edvard Lukas, viši saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA). Kako dodaje, ta dugmad rade do određene tačke.

Putin može da naredi svojoj artiljeriji da ukrajinske gradove pretvori u krš natopljen krvlju. Ali jaz između kolosalnih troškova i minimalnog napretka već zjapi. Više borbe čini ga širim. On se ne može osloniti na to da će ruska loše organizovana vojska pobediti Ukrajinu do tada.

Pritisak na dugme “laž“ takođe stvara više problema nego što ih rešava. Tvrditi da je Ukrajina zapadna marionetska država koju vode nacisti zavisni od droge bilo je prilično lako: većina Rusa neće imati iskustva iz prve ruke da to dovede u pitanje.

Šta se dešava ako gomila na Crvenom trgu počne da zviždi ili skandira slogane

Ali Rusi idu u kupovinu. A mnogi imaju mlade muškarce rođake u vojsci. Mnogo ih je teže ubediti da je najgori rat u Evropi od 1945. samo ograničena vojna intervencija, da je pet nedelja borbe zaista pobeda, da su teške žrtve zaista minimalne i da se napadaju samo vojni ciljevi.

Dok se iscrpljene, hladne, demoralisane, gladne i ranjene ruske trupe vraćaju iz prvog talasa borbi, imaće drugačiju priču da ispričaju. Ukratko, pokretanje propagandne mašinerije opterećuje kredibilitet režima i lakovernost ruskog naroda.

Čak i u doba Sovjetskog Saveza, kada je informaciono okruženje bilo zapečaćeno cenzurom, partijska linija nije mogla beskonačno da opstane u kontaktu sa istinom. Što su vlasti više insistirale da je život divan, to su im ljudi manje verovali.

Veoma fetišizovana proslava 9. maja izgleda rizično: šta se dešava ako gomila na Crvenom trgu počne da zviždi ili skandira slogane? Putin će se setiti kako se navodno prorežimski skup koji je 1989. sazvao Nikolaj Čaušesku pretvorio u debakl koji je rumunskog diktatora koštao prestola i života.

Ni predsednikove razbojničke ulizice nisu od pomoći

Na stolu je ventil, koji može da isključi izvoz ruske energije u Evropu. On može učiniti zemlje kao što su Francuska, Italija i Nemačka hladnijim, siromašnijim i mršavijim. Ali ne i više kooperativni: prekidi će samo učvrstiti zakasnele spoznaje ovih kupaca o opasnostima zavisnosti od imperijalističkog suseda.

Putinov sto takođe ima telefon. Ali koga da pozove? Neki zapadni lideri, posebno Emanuel Makron iz Francuske, prihvatiće njegov poziv. Ali oni će mu držati predavanja o ratu i potrebi brzog rešenja putem pregovora. To neće pomoći u rešavanju problema 9. maja. Navodno prijateljske zemlje kao što je Kazahstan ne žele ništa da imaju sa ratom.

Aleksandar Lukašenka u bratskoj Belorusiji je nesuvislo, večito siromašan i beskoristan: njegova vojska će se pre buniti nego boriti. Ostaje samo Si Đinping, čija ledena iritacija zbog cene, prekida i trajanja loše planiranog rata ne nudi olakšanje.

Ni predsednikove razbojničke ulizice nisu od pomoći. Lažu ga. On to zna. Može da ih maltretira ali ne može da ih natera da mu kažu istinu ili da daju pravi savet. I nikada im ne može u potpunosti verovati. Uz svu raskoš svojih zamki i svu moć koju oličava, kancelarija ruskog lidera je u stvari mentalni i fizički zatvor.

Samo nuklearna aktovka, koju nosi stalno prisutan mornarički oficir u prepoznatljivoj beloj kapi, nudi izlaz. Zaista ubedljiva pretnja mogla bi naterati drhtavi Zapad da primora Ukrajinu da prihvati uslove koje Putin može da predstavi kao pobedu.

Neumoljivi dani idu ka 9. maju. Šta će Putin? Uskoro ćemo svi saznati.

 

Autor je  nekadašnji urednik u Ekonomistu. Edvard Lukas je pokrivao pitanja Centralne i Istočne Evrope od 1986. pišući i govoreći o politici, ekonomiji i bezbednosti u regionu. Dugogodišnji je strani dopisnik iz Berlina, Beča, Moskve i baltičkih država, međunarodno je priznati stručnjak za špijunažu, subverziju, upotrebu i zloupotrebu istorije, energetsku bezbednost i informacioni rat. Autor je četiri knjige: Novi hladni rat (2008, nedavno revidirana i ponovo objavljena); Prevara (2011); Operacija Snouden (2014) i Sajberfobija (2015).

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari