Maduro tražio od Vrhovnog suda da proveri rezultat izbora koje opozicija osporava 1Foto: EPA_EFE/MIRAFLORES PRESS HANDOUT

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro rekao je danas da je tražio od Vrhovnog suda da proveri rezultat predsedničkih izbora na kojima tvrdi da je pobedio, što opozicija osporava, a iz sveta su došli zahtevi da se obelodane detaljni rezultati glasanja.

AP javlja da je Maduro rekao novinarima da je vladajuća stranka spremna da obelodani precizne rezultate glasanja, što do sada nije učinila iako su izbori održani za vikend.

AFP prenosi tvrdnje liderke venecuelanske opozicije Marije Korine Mačado da je u protestima zbog sporne pobede Madura, poginulo 16 ljudi.

Mačado je osudila „okrutnu i represivnu eskalaciju“ kojoj je pribegla Madurova vlast u Venecueli.

„Upozoravam svet na okrutnu i represivnu eskalaciju režima, koji do danas proizvela više od 177 proizvoljnih pritvaranja, 11 prisilnih nestanaka i najmanje 16 ubistava u poslednjih 48 sati“, napisala je Mačado na društvenoj mreži Iks.

Po njenim rečima, „ovo je Madurov zločinački odgovor narodu Venecuele koji je izašao na ulice kao porodica, kao zajednica, da odbrani svoju suverenu odluku da bude slobodan.“

„Ovi zločini neće ostati nekažnjeni“, dodala je ona.

Maduro tvrdi da je pobedio na izborima, iako njegov glavni izazivač Eduardo Gonzales, kao i Marija Korina Mačardo, tvrde suprotno – da je Gonzales dobio dve trećine, prenosi AP.

Lideri opozicije kažu da bi obelodanjivanje tih podataka pokazalo da je Maduro izgubio izbore.

Na Madura raste pritisak, iako mu je glavnokomandujući vojske izrazio lojalnost i rekao da će „silom“ biti očuvani javni red i mir.

Nacionalni izborni savet, lojalan Madurovoj Ujedinjenoj socijalističkoj partiji Venecuele, još nije izdao nijedan odštampani rezultat sa glasačkih mesta, što je ranije uvek radio.

Bliski Madurov saveznik, predsednik Kolumbije Gustavo Petro pridružio se danas drugim stranim liderima u pozivu vlastima Venecuele da objave detaljne rezultate glasanja. To su prethodnog dana učinili predsednik SAD Džozef Bajden, ali i još jedan Madurov saveznik, predsednik Brazila Luiz Injacio Lula da Silva.

Mačado kaže da raspored glasova koji je pribavila opozicija pokazuje da je Gonzales osvojio oko 6,2 miliona glasova nasuprot 2,7 glasova za Madura.

To je dramatična razlika u odnosu na izveštaj izborne komisije lojalne Maduru prema kojoj je Maduro osvojio 5,1 miliona glasova a Gonzales 4,4 miliona.

Predsednik Kolumbije Petro napisao je na društvenoj mreži Iks da postoje „ozbiljne sumnje u vezi sa venecuelanskim izbornim procesom koji može odvesti narod Venecueli u duboku nasilnu polarizaciju sa posledicama u vidu trajne podele“.

„Pozivam vladu Venecuele da dozvoli da se izbori završe u miru, da se dozvoli transparentno prebrojavanje glasova, uz nadzor svih političkih snaga u zemlji i profesionalnu međunarodnu superviziju“, dodao je Petro i predložio da Madurova vlada i opozicija postignu sporazum „koji omogućava maksimalno poštovanje za (političku snagu) koja izgubi izbore“.

Sporazum bi se, po njegovim rečima, podneo Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Evropska unija je saopštila da neće priznati rezultate izbora bez nezavisne verifikacije.

Venecuela ima najveće rezerve sirove nafte na svetu i nekada je bila najnaprednija ekonomija Latinske Amerike, ali se našla u slobodnom padu pošto je Maduro došao na vlast 2013. godine. Cene nafte su opale, došlo je do nestašica najosnovnijih potrepština i inflacije od 130.000 odsto.

Izbili su socijalni neredi, a 7,7 miliona ljudi je pobeglo iz zemlje, najviše u Kolumbiju. Američke sankcije na venecuelansku naftu samo su pogoršale situaciju, a stanovništvo, naročito omladina, pominje novi egzodus ako Maduro ostane na vlasti.

Ukoliko bi pobedio, to bi Maduru bio treći uzastopni šestogodišnji mandat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari