Hrvatski ministar Božinović tvrdi da nije odgovoran za nasilje nad migrantima

Višemesečno istraživanje više medija o postupanjima hrvatske policije na granici sa BiH prema migrantima, objavljeno je u sredu uveče.

Ministar Božinović je dodao da sve što se radi, radi u se u skladu sa hrvatskim i međunarodnim zakonima te da iza toga čvrsto stoji. „Zbog različitih vrsta prekoračenja ovlašćenja, Ministarstvo kazni i do 400 svojih pripadnika svake godine“, kazao je ministar.

Premijer Andrej Plenković na sednici vlade govoreći o ovoj temi kazao je da je isto veče kada je objavljeno istraživanje pozvao ministra Božinovića i zatražio istragu, navodeći da je zadatak Hrvatske da štiti granice i da ceni ulogu policija koja je štiti.

Višemesečno istraživanje (ARD studija iz Beča, Lighthouse Reportsa, Spiegela, SRF Rundschaua, ARD magazina „Monitor“, Libérationa, Novosti, RTL Hrvatska i Pointera) potkrepljeno je i snimcima 11 nasilnih akcija koje su rezultirale proterivanjem 148 ljudi, što je u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravom i pravom EU.

Istraživanje upućuje da je hrvatska policija spovodila tajne operacije koje nose interni naziv „Koridor“ i uz upotrebu sile.

Na snimcima se vide muškarci sa fantomkama na glavi kako teraju migrante, mahom kako se ukazuje iz Pakistana i Avganistana, iz Hrvatske preko rukavca reke Korane, udarajući ih palicama kakve imaju pripadnici interventne policije, a neki nose i podjakne nalik na deo uniforme te jedinice.

Osim snimaka istraživanje donosi i svedočanstva migranata, medicinskog osoblja, istraživača, analitičara.

Istraživački novinari Klas van Dijken i Lamia Šabić kamerom su zabeležili nasilje nedaleko od mesta Šturlić na bosanskohercegovačkoj strani.

„Oko 20 metara od nas, kroz grmlje smo ugledali četiri osobe sa maskama kako udaraju i teraju ljude u reku dubine do prsa. Silom u Koranu i nazad u Bosnu“, ispričao je Van Dijken.

Kazao je da su pregledavajući snimke utvrdili da muškarci nose specifične jakne nalik na podjakne hrvatske interventne policije.

Osim poređenja jakni, analitičari istraživačke mreže utvrdili su, a izvori potvrdili, i da je proizvođač pištolja – koji jedna od maskiranih osoba ima za pojasom – hrvatska fabrika HS produkt koja snabdeva policijske snage, a uz futrolu za lisice vidljiva je i specifična palica tzv. tonfa.

Objavljen je i snimak dronom na kojem se vide osobe dovedene kombijem do granice i poslate u BiH.

Šest kompetentnih hrvatskih službenika nakon uvida u snimljeni materijal potvrdili su da je reč o pripadnicima interventne policije, a nekoliko službenika, među njima i jedan pripadnik interventne policije, potvrdili su da je reč o „pushback“ te da operacija nosi interni naziv „Koridor“.

Istraživanja pokazuju da se ove ilegalne akcije delom finansiraju i novcem EU.

Načelnik uprave za granicu Zoran Ničeno potvrdio je da je Uprava policije oformila radnu grupu koja će „otići na teren“. Naveo je da udarci ili premlaćivanje nisu deo uobičajenog postupka niti postoji ikakva zapovest ili naredba da bi se migranti proterivali i tukli.

„Da bi se utvrdile sve činjenice, treba sve proveriti“, kazao je policijski načelnik.

Podsetio da je Hrvatska jedna od najuspešnijih zemalja u hvatanju krijumčara migranata te da je zadatak policije da štiti hrvatsku granicu.

Ipak, kako navodi, „apsolutno je nemoguće da bi neko u policiji naložio ili podržavao bilo kakvo udaranje“.

Voditelj Lighthouse Reportsa koordinirao je novinarsko istraživanje i na granicama Rumunije i Grčke. Niz informacija upućuje na zaključak da se slična praksa kao i u Hrvatskoj sprovodi i na ostalim evropskim granicama.

Za šest godina EU dala Hrvatskoj 110 miliona evra

Od 2014. do 2020. EU je Hrvatskoj dala ukupno 110,69 miliona evra kao podršku za upravljanje granicom, podseća portal telegram.hr.

Taj novac uglavnom je bio namenjen za nabavku opreme, razvoj velikih informatičkih sistema, specijalizovanu obuku graničara, nabavku opreme i imovine za graničnu kontrolu te poboljšanje nadzornih graničnih tačaka.

Deo novca (78,14 miliona) Hrvatskoj je isplaćen iz EU Fonda za unutrašnju sigurnost granice, a 32,55 miliona evra je odobrila Evropska komisija putem hitne pomoći.

Tim je novcem plaćan i prekovremeni rad policajaca, servisiranje i troškovi goriva za policijska vozila te održavanje opreme za nadzor. Deo tog novca trebao je bio iskorišćen za obuku i podizanje svesti službenika granične policije koju sprovode instruktori iz organizacija civilnog društva i Ministarstva unutrašnjih poslova.

Iz Evropske komisije kažu da prate da li se sredstva troše u skladu sa važećim zakonodavstvom EU-a. „Komisija je kontinuirano i jasno stavljala do znanja nacionalnim vlastima da su takve prakse nezakonite i da trebaju istražiti sve navode u cilju utvrđivanja činjenica mogućih nezakonitosti“, navode iz EK.