Moskva traži izvinjenje od američkog tabloida 1Foto: Maxim Shipenkov/EPA

Vladimir Rudolfovič Solovjov je jedan od najuticajnijih ruskih novinara. Na državnoj televiziji Rusija-1 on višečasovne emisije (Veče s Vladimirom Solovjovim, Duel, plus specijalne emisije) ima gotovo svaki dan.

Radio je i čuveni višečasovni intervju-film sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. U svojim emisijama često ima duge patriotske tirade, a citatom Putina emisije rado započinje. Vladimir Solovjov je Jevrejin. I kao ruski patriota i kao Jevrejin u sredu uveče je bio naročito ogorčen tekstom, kako je sagovorniku iz NJujorka Arielu Koenu sam rekao, „našeg sunarodnika“, objavljenim u, kako je podvlačio sagovornik iz NJujorka, američkom tabloidu NJujork dejli njuzu pod naslovom: „Ubistvo ruskog ambasadora Andreja Karlova nije terorizam nego plata za ratne zločine Vladimira Putina“.

Autor Gerš Kuntcman se pri ovoj tvrdnji pozvao na izjave odlazećeg američkog predsednika Baraka Obame, koji je operacije oko Alepa nazvao zločinom od koga je krv ostala na rukama Rusije i Irana. Tekst se zaključuje naročito bolnom rečenicom „Pravda je zadovoljena“. Solovjov je svoje ogorčenje ovim tekstom zaključio pozivom autoru da se, kao Jevrejin, seti sovjetskih vojnika koji su učinili kraj patnjama mnogih Jevreja i da se postidi pri tom poginulih!

Nazivajući Kuntcmana „biološkim objektom“, predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova je najavila zvanični zahtev NJujork dejli njuz za izvinjenje, a pozvala je i antifašističke organizacije širom sveta da se o Kuntcmanovim tvrdnjama izjasne. Ona je Kuntcmana zapitala „da li je pri sebi“ kad „izjednačava borbu jevrejskog naroda s kraja 30-ih godina protiv antisemitizma sa terorističkim metodama Islamske države“ i njegov ispad stavila u kontekst revizije istorije 20. veka koja se, rekla je, u Americi, i uz njegovu pomoć, dovodi do potpunog apsurda!

Jer, autor članka Gerš Kuntcman u istu ravan je stavio ubistvo ruskog ambasadora Karlova u Ankari sa ubistvom nacističkog diplomate Ernsta fom Rata 1938. godine u nemačkom poslanstvu u Parizu. Parisko ubistvo počinio je jevrejski student Heršel Grinšpan.

Kuntcman ukratko tvrdi da Andrej Karlov nije diplomata, nego vojnik i da njegov ubica Mevlut Mert Altintaš nije terorista nego takođe vojnik. Teroristi ubijaju nevine ljude, a vojnici vojnike, tvrdi Kuntcman. Vojnik Altintaš ubio je vojnika Karlova, zaključuje Kuntcman. Na bojnom polju Alepa ili u galeriji u Ankari svejedno, Altintaš je počinio ratni čin protiv „čovečjeg otelovljenja“ diktatora koji čine ratne zločine širom sveta i represije kod kuće, protiv javnog lica politike koja ubija bebe, bombama uništava gradove, pomaže sirijskom ludaku Bašaru Asadu a nije počinio teroristički čin protiv nevinog stanovništva. Karlov je, po njegovom mišljenju, imao osnovni zadatak da sva ta nedela „normalizuje“ i zato je postao cilj atentatora iz Ankare.

„Poput Karlova, (Ernst fom) Rat je bio javna pojava zverstava, u tom slučaju, genocida, antisemitizma i dolazeće globalne agresije Adolfa Hitlera“, napisao je takođe Kuntcman.

On se na kraju zapitao: da li će istorija opravdati čin Mevluta Altintaša? I podsetio da je istorija opravdala čin Heršela Grinšpana.

Juče je Kuntcman objavio novi tekst u kome obaveštava svoje čitaoce da je Rusija od njega tražila izvinjenje, a priznaje da su mu mejlove uputile desetine Amerikanaca koje Rusiji u ovom slučaju drže stranu. On je napisao da će se za svoje tvrdnje izviniti ako se Rusija izvini za svoje akcije u Siriji, a Amerikance koji su Rusiju podržali, nazivajući to ‘zabrinjavajućim trendom’, optužio je da to „verovatno čine jer Rusija ubija muslimane, što njene zločine čini opravdanim za nas“.

Da ne bude nesporazuma, piše Kuntcman, on osuđuje nasilje u bilo kom obliku. Svet je u vrzinom kolu rata, kaže Kuntcman. „Teroristi napadaju govoreći da se svete za zapadnu agresiju, Zapad odgovara napadima stvarajući još više terorista i tako se krug obnavlja. Moja država kao i Rusija i Izrael i Nemačka i, pošteno rečeno, mnoge druge države – igra ulogu u tom krugu, nekad kao nevina žrtva nekad kao agresor“, napisao je Kuntcman.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari