Najviše novca za ruralni razvoj

Osim toga, povećane su premije za tov junadi, dok je podrška sektoru pčelarstva za 58 odsto veća nego lane. Ovo su samo neke od podsticajnih mjera predviđenih Agrobudžetom za 2018. godinu, koji iznosi oko 40 miliona eura, tačnije 39.955.000, i veći je za 8,5 miliona eura, ili 26,8 odsto, nego 2017. godine. U strukturi Agrobudžeta definisane su tri oblasti podrške: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi, a ukupno je definisano 56 mjera. Najveći broj mjera i sredstava odnosi se na ruralni razvoj – čak 23,5 miliona eura, ili 58,8 odsto ukupnog Agrobudžeta. Za ribarstvo je opredijeljeno nešto više od jednog miliona eura, a ostala sredstva biće usmjerena u operativne programe.

– Agrobudžet predstavlja zbir sredstava iz nacionalnog budžeta, evropskih fondova i povoljnih kreditnih aranžmana . Iz nacionalnog budžeta opredijeljeno je 18,8 miliona eura, iz evropskih fondova 16,6 miliona, dok je posredstvom kredita obezbijeđeno 4,6 miliona eura. Iz nacionalnog budžeta izdvajanja su veća za 1,9 miliona eura, a posebno ohrabruje rast raspoloživih sredstava iz EU fondova, što je rezultat novih evropskih iskoraka Crne Gore – izjavio je, predstavljajući Agrobudžet, potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar poljoprivrede Milutin Simović.

Treba naglasiti da crnogorski poljoprivrednici, a i stručna javnost, nijesu iznenađeni ponuđenom finansijskom podrškom, naprotiv, smatraju da se time trend višegodišnjih ulaganja u razvoj poljoprivrede u Crnoj Gore nastavlja. Sredstva namjenjena agraru se, inače, iz godine u godinu uvećavaju. Ilustracije radi, ovogodišnji agrarni budžet je, u odnosu na 2016. kada je iznosio 22 miliona eura, udvostručen. Zato ne čudi sve veća zainteresovanost mladih ljudi za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Svojevrsni vjetar u leđa predstavlja i to što je Ministarstvo poljoprivrede mladim farmerima ponudilo posebne programe i dodatne podsticaje. Oni će i ove, kao uostalom i prethodne godine, za pokretanje biznisa dobiti 10.000 eura bespovratne pomoći, a povećana je i starosna granica, sa 30 na 35 godina, za tu kategoriju budućih poljoprivrednika.

Ove mjere su zato, reklo bi se s razlogom, ocijenjene kao vrlo pozitivne i podsticajne jer osim podrške stočarima, prerađivačima mesa, vinogradarima, uzgajivačima povrća, voća, žitarica… nije zapostavljen ni jedan segment poljoprivrede. Primjera radi, do prije par godina u Crnoj Gori pčelarstvo se smatralo dopunskom djelatnošću, ili čak hobijem. Međutim sada, zahvaljujući brojnim podsticajima i subvencijama, edukativnim programima, kao i studijskim posjetama, ova grana poljoprivrede je u zamahu, pa je mnogi pčelari vide i kao primarnu, egzistencijalnu djelatnost. Na to, između ostalog, ukazuje i podatak da je broj pčelara, a samim tim i pčelinjih društava znatno porastao, a i količina sakupljenog meda beleži trend rasta.

– Zadovoljni smo što je pčelarima iz budžeta namijenjeno čak 58 odsto više novca nego 2017. godine, i mi ćemo se potruditi da ta sredstva iskoristimo na najbolji mogući način. To je znak da je resorno ministarstvo prepoznalo veliki trud i ulaganja nas pčelara. Dio sredstava iskoristićemo za nabavku mašine za pakovanje meda u našoj Kući meda u Danilovgradu, a ostalo za druge potrebe – kaže za Danas Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.

Subvencije po meri farmera

– Zahvaljujući subvencijama i kreditnim podrškama mnogi poljoprivredni proizvođači među kojima sam i ja, ne samo da uvećavaju proizvodnju, već su i konkurentniji na tržištu. Poljoprivrednom proizvodnjom bavim se od 1995. i tada nijesam ni slutio da ću dostići ovoliki obim. Međutim, zahvaljujući kontinuiranoj podršci Ministarstva poljoprivrede, kao i sopstvenim ulaganjima i angažovanju cijele porodice svake godine uvećavam proizvodnju. Kada sam 2002. godine uzeo prvi kredit za plastenike, plasteničku proizvodnju ostvarivao sam na oko 2.000 kvadratnih metara, a sada proizvodim povrće i začinsko bilje na oko 17.000 kvadrata pod plastenicima, dok na otvorenom obrađujem 17 hektara zemlje na kojoj uzgajam krompir, kupus i žitarice – kaže za Danas Veselin Jovović, poljoprivredni proizvođač iz sela Jelenak, u opštini Danilovgrad, koji kompletnu proizvodnju plasira na domaće tržište, ali planira da izađe i na inostrano tržište.