"Neaktivnost vlade u Londonu omogućila grupi Vagner da cveta i raste": Izveštaj britanskog komiteta za spoljne poslove 1Foto: EPA-EFE/STRINGER

Decenijski neuspeh britanske vlade omogućio je Vagnerovoj mreži da raste, raširi svoje pipke duboko u Afriku i iskorišćava ranjive zemlje, navodi se u veoma kritičkom izveštaju britanskog komiteta za spoljne poslove, prenosi Gardijan.

Izveštaj poziva vladu da zabrani rad Vagner grupe u Velikoj Britaniji i da uloži daleko više napora da spreči da ona koristi London kao finansijski centar.

Vagner, privatna plaćenička vojska koju predvodi Jevgenij Prigožin, je odigrala ključnu ulogu u ratu u Ukrajini. U junu su Prigožin i njegove trupe su pokušali da izvedu državni udar protiv vlasti u Moskvi, a odnos između lidera Vagnera i Vladimira Putina trenutno je nejasan.

U izveštaju se još ističe da je Velika Britanija uvela sankcije za oko upola manje članica Vagnerove grupe nego SAD i EU. Komitet je Ministarstvu inostranih poslova dao objavljenu listu od 49 Vagnerovih saradnika za koje kaže da bi vlada trebalo da ih ispita.

Dokazi koji su dati komitetu pokazuju da Vagner ne samo da je radio za Rusiju, već je, na primer, bio aktivan i u Libiji u službi Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Anonimni svedok koji je prebegao iz grupe rekao je: „Vagner je uključen u promovisanje interesa političke elite Rusije van zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i realizaciju velikih poslovnih projekata u okviru međuvladinih sporazuma. Nijedna druga ruska paravojna struktura ne deluje na ovaj način. Vagner ima potpuni monopol u ovoj oblasti.”

Komitet je zaključio da je gotovo 10 godina vlada u Londonu potcenjivala aktivnosti Vagnerove mreže, kao i bezbednosne implikacije njenog značajnog širenja. „Vlada nam nije rekla ništa konkretno da radi kako bi osporila uticaj i nekažnjivost mreže u drugim zemljama osim Ukrajine, mimo koordinacije sankcija (koja se sama po sebi čini ograničenom)“, stoji u izveštaju.

Otkriva se da je vladi bilo potrebno šest nedelja da identifikuje vodeće odeljenje odgovorno za suprotstavljanje Vagneru. U njemu se opisuje ministar za evropska pitanja Leo Dokerti kao nesposoban „da demonstrira zajednički rad unutar odeljenja, razmenu lekcija, strateško razmišljanje ili jasnu definiciju šta je Vagnerova mreža“.

Odgovarajući na izveštaj, portparol Kancelarije za spoljne poslove, Komonvelt i razvoj rekao je: „Snažno smo sankcionisali Vagnerovu grupu, uključujući njenog vođu Jevgenija Prigožina i nekoliko ključnih komandanata, ograničavajući njihova putovanja i zamrzavajući njihovu imovinu“.

Dodaje se da je „Velika Britanija bila jedan od vodećih dobavljača vojne pomoći Ukrajini, koja se borila protiv Vagnerovih snaga na bojnom polju. Nastavljamo da radimo sa našim saveznicima na razotkrivanju i suzbijanju njihovih destabilizujućih aktivnosti širom sveta“.

Komitet je rekao da Vagnerova grupa definitivno deluje u sedam zemalja, a vrlo verovatno i u još 10. Njih sedam su Ukrajina, Sirija, Centralnoafrička Republika (CAR), Sudan, Libija, Mozambik i Mali.

Ališa Kerns, predsedavajuća komiteta, rekla je: „Duboko smo zabrinuti zbog sumornog nerazumevanja vlasti Vagnera izvan Evrope, posebno njihovog uticaja na afričke države. Ovo je suštinski promašaj zajedničke vlade. Čini se da ministri poriču posledice neuspeha da se pozabave zloćudnim poslovnim modelom pre nego što on zaživi. Tamo gde Zapad odlazi, Vagner se useljava, videći priliku.

„Partnerstvo sa Vagnerovom mrežom nije samo od koristi za rusku vladu, to je spoljnopolitički cilj Kremlja da primora države koje ne uspevaju da se oslone na Vagnerovu mrežu“, navela je Kerns.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari