Nezdravi uticaji na Zapadnom Balkanu 1Foto: EPA/ OLIVIER HOSLET

Spoljni izazovi doprineli su krhkoj situaciji na Zapadnom Balkanu, ocenili su lideri Evropske unije na samitu u Briselu u četvrtak. Pod „spoljnim izazovima“ mislili su, prema tumačenju sajta EUObzerver, pre svega na Rusiju.

Kominike samita takođe sadrži izraženu zabrinutost zbog „internih faktora“, što se odnosi na nedavne nacionalističke i etničke napetosti u regionu.

Lideri EU obećali su u njeno ime „nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“ i naveli da EU ostaje „angažovana na svim nivoima“ da podrži „reforme i projekte orijentisane ka EU“. Pominjanje „spoljnog“ mešanja dodato je konačnoj verziji dokumenta pošto su diplomate EU tokom ove nedelje raspravljale o Rusiji, navodi ovaj sajt pozivajući se na diplomatske izvore.

Raniji nacrt kominikea sadržavao je snažnije poruke kada je reč o proširenju EU, što je, međutim, u konačno usvojenom dokumentu izostalo. EU je prethodno obećavala „podršku stabilnosti … i produbljivanju političkih i ekonomskih veza“ sa Albanijom, Bosnom, Kosovom, Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom, ali je to izostavljeno u zvaničnoj verziji, navodi EUObzerver.

„Napetosti i podele na Zapadnom Balkanu izmakli su kontroli delom zbog nezdravih spoljnih uticaja koji su neko vreme destabilizovali nekoliko zemalja. Predložiću liderima da stupimo u akciju, uključujući i naše strateške komunikacije“, rekao je predsednik Evropskog Saveta Donald Tusk, sumirajući u četvrtak uveče debatu u Briselu. Britanska premijerka Tereza Mej imenovala je Rusiju kao krivca. „U kontekstu navodnog pokušaja puča u Crnoj Gori, apelujem da učinimo više na suprotstavljanju ruskim kampanjama dezinformisanja i povećamo vidljivost posvećenosti Zapada ovom regionu“, rekla je Tereza Mej.

Ona je dodala da će Ujedinjeno Kraljevstvo sledeće godine biti domaćin samita o Zapadnom Balkanu radi „kolektivne bezbednosti“ u Evropi. Države Evropske unije su na oprezu i zbog pokušaja Turske i arapskih zemalja Persijskog zaliva da povećaju svoj uticaj na Zapadnom Balkanu, ali se ponašanje Rusije smatra opasnijim, navodi EUObzerver.

Diplomate EU tvrde da je Rusija prošle godine pokušala da „orkestrira“ nasilni državni udar u Crnoj Gori kako bi je sprečila da se učlani u NATO. Rusija je Srbiji poslala oružje, izazivajući zazor Kosova koje je u četvrtak pretilo da će se povući iz pregovora kojima posreduje EU, a tvrdila je i da Unija pokušava da napravi Veliku Albaniju preko izjave sačinjene da pokrene etničke tenzije u Makedoniji – navodi briselski portal.

„Upozorenje britanske premijerke o ‘ruskim destabilišućim kampanjama dezinformisanja’ ciljalo je na šire propagandne napore Moskve. Njeni (ruski) mediji kao što su RT i Sputnjik u prošlosti su objavljivali lažne vesti da Zapad planira atentat na Milorada Dodika, lidera Srba u Bosni, i da organizuje pogrome Srba na Kosovu“, piše EUObzerver. Spoljna služba EU, dodaje se, već ima jedinicu za „strateške komunikacije“, ali ona nema mandat na Zapadnom Balkanu. Neke države članice, poput Poljske i Slovačke, na samitu su tražile da se regionu pošalje snažnija poruka u vezi sa proširenjem EU.

Međutim, predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker ostao je pri svom stavu koji je iskazao još pre tri godine. „Ne mislim da sam pogrešio kada sam u julu 2014. najavio da neće biti proširenja … Jer, u stvari, nijedna država kandidat nije spremna za članstvo“, rekao je Junker.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari