Nova levica bi mogla da sruši HDZ

Tako je trka za gradonačelnika Zagreba posvedočila da postoji želja za novom energijom ako se ima u vidu da su hrvatskim glavnim gradom dve decenije vladali Milan Bandić, koji je preminuo u februaru, i njegovi ljudi.

Bandićeva zamenica Jelena Pavičić Vukičević (11,29 odsto glasova) iz Stranke solidarnosti i rada, kojoj je pripadao i on, plasirala se na treće mesto.

Nju je za nepunih jedan odsto glasova pretekao Miroslav Škoro (12,21 odsto), kandidat desničarskog Domovinskog pokreta i tako ušao u drugi krug.

Ipak, predviđanja su da su mu šanse u trci protiv prvoplasiranog Tomislava Tomaševića (45 odsto) iz političke platforme Možemo! za dve nedelje gotovo nikakve.

U govoru u nedelju uveče Škoro je Tomaševića proglasio ekstremistom i obećao da će „raskrinkati to što se zove zeleno-leva koalicija“.

To nije samo zeleno i levo, kazao je, „to je ekstremno levo i to će biti zaustavljeno u drugom krugu, tako mi Bog pomogao“, rekao je Škoro pošto je postalo jasno da ulazi u drugi krug sa Tomaševićem.

„Tomašević i Možemo! su najveći pobjednici lokalnih izbora jer su postavili temelje da postanu nacionalna politička sila koja bi na idućim parlamentarnim izborima imala šanse predvoditi ljevicu u pokušaju svrgavanja HDZ-a s vlasti“, ocenjuje za Danas Marko Špoljar, novinar iz Zagreba.

Dodaje da razloga za zadovoljstvo treba da ima i „liberalno-centristička opcija Centar – koja je od lani parlamentarna stranka – jer je njihov kandidat Ivica Puljak ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika Splita kao prvoplasirani, ispred kandidata HDZ Vice Mihanovića“.

Ako osvoji Split, ukazuje Špoljar, to će biti još jedan snažan argument svima koji razmišljaju da bi se ovi lokalni izbori mogli dugo pamtiti kao početak kraja, duopola HDZ-SDP.

A taj početak kraja je već ionako, dodaje, „izazvan slabošću SDP-a, ali i hegemonije HDZ-a na nacionalnoj razini“.

Sveukupno, HDZ ne može biti zadovoljan rezultatima lokalnih izbora, ocenjuje sagovornik Danasa, jer je, kaže, doživeo strašan poraz u Zagrebu, a „nije dobro prošao ni u Splitu gde mu prijeti gubitak vlasti i muči se da održi vlast u Šibensko-kninskoj županiji“.

„Slaba je zato uteha HDZ-u“, pojašnjava Špoljar, „što će opet osvojiti ‘milijun’ nebitnih općina i gradova koji se zovu ‘gradovi’ samo zato što je HDZ tako htio iako imaju manje stanovnika od stambene zgrade Mamutica u Novom Zagrebu, te županija koje de facto nemaju nikakvu stvarnu političku moć – osim za zbrinjavanje političkih kadrova i održavanja statusa quo uigranih igara transferiranja javnog novca odabranim tvrtkama“.

„Istina, HDZ je“, konstatuje zagrebački novinar, „uvjerljivo pobijedio i u Osječko-baranjskoj županiji, a prvi put u nezavisnoj Hrvatskoj imaće i gradonačelnika Osijeka. Zadržao je gotovo sve svoje baze na istoku Hrvatske, a to što će najvjerojatnije izgubiti Vukovar nije velika stvar, osim na simboličkoj razini jer je za sve desne stranke vlast u Vukovaru ‘sveti gral’, jer taj je grad simbol otpora u Domovinskom ratu“.

Sa nedeljnim lokalnim izborima je, ukazuje naš sagovornik, završen izborni super-ciklus u Hrvatskoj, nakon izbora za hrvatske zastupnike u Evropskom parlamentu u proleće 2019, zatim predsedničkih izbora održanih (u dva kruga) na prelazu iz 2019. u 2020, te parlamentarnih izbora održanih u julu prošle godine.

Idući redovni izbori, naglašava Špoljar, budući da ništa ne ukazuje na skoru krizu Vlade i posledično izvanredne parlamentarne izbore, biće održani tek na proleće 2024. izborima za Evropski parlament.

Stoga će, smatra naš sagovornik, „gubitnici ovih lokalnih izbora dugo lizati rane, a šefovi gubitničkih stranaka naći će se pod velikim pritiskom unutarstranačkih oponenata koji će šefu-gubitniku pokušati skinuti glavu“.

Pod najvećim pritiskom, kaže, u tom smislu naći će se predsednik SDP-a Peđa Grbin jer je, ističe, njegova stranka zadržala vlast samo u jednoj od ukupno 20 županija.

To što, kaže, oni nabrajaju neke male gradove kao svoj uspeh je prilično bizarno, „jer svi ti gradovi u kojima će oni pobijediti – osim Rijeke – imaju skupa manje stanovnika od dva zagrebačka kvarta“.

A u Zagrebu, gde su, ukazuje, od sredine 90-ih pa do 2009. bili politički hegemoni, „u nedjelju su doživjeli knock-out“.

„Uništila ih je lijevo-zelena koalicija predvođena platformom Možemo! – koja je par excellence zagrebački grassroots politički pokret – i njihov gradonačelnički kandidat Tomašević, kojemu je malo nedostajalo da već u prvom krugu postane gradonačelnik najvećeg, ali i ekonomski daleko najmoćnijeg grada u zemljii“, zaključuje naš sagovornik.

Smiljana Lajnert Novosel, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, u izjavi za HRT je ocenila da dolazi „neka nova energija“ te da model vladanja treba promeniti, ali je, kako kaže, pitanje na koji način to izvesti.

„Znalo se da ljudi u Zagrebu žele promjene i nove mlade ljude, ali visoki su postoci mnoge iznenadili. Oni koji su sebe već vidjeli na gradonačelničkim pozicijama već počinju s raznim pričama i već su krenuli u kampanju za pobjedu u drugom krugu. Možemo! su bili partneri SDP-u u civilnom društvu i iz toga su se izvukli elegantno i dobili vlastitu popularnost. Nisu vodili negativnu kampanju, obrušavali su se na Bandića i sad su u poziciji pokazati što mogu. U narednim ćemo danima vidjeti kakvi su omjeri onih koji su za i protiv platforme Možemo!“, kazala je Lajnert Novosel.