Omogućiti Srbima da prijave prebivalište

Prema našim podacima u periodu od 1991. do kraja 2015. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske je na nezakonit način izbrisalo iz evidencije hrvatskog prebivališta više od 50.000 Srba. U pitanju nisu bila lažna prebivališta, već su Srbi u najvećoj mjeri bili prijavljeni na svojim kućnim adresama. Problem lažnih prebivališta se odnosi, prije svega, na građane hrvatske nacionalnosti koji su prijavili prebivališta na kućama ili stanovima koji nisu u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu njihovih roditelja.

Hrvatski službenici su, pogrešnom primjenom člana 13 starog Zakona o prebivalištu i boravištu, koji je bio na snazi od sredine 1991. do kraja 2012. godine, izbrisali veliki broj građana srpske nacionalnosti. Policijske uprave u županijama, odnosno policijske stanice, pozivajući se na rečeni zakonski član masovno su izdavali rješenja o brisanju Srba iz evidencije na osnovu terenskih provjera svojih službenika. Provjere su, često, obavljane u večernjim satima i njome bi na brzinu bilo utvrđeno da li imenovani prebivaju na navedenoj adresi. Pored toga, policija je obilazila građane srpske nacionalnosti starije životne dobi i tražila od njih da poruče svojim sinovima, kćerkama ili rođacima, koji žive u Srbiji ili Republici Srpskoj, da u roku od 10-ak dana odjave prebivalište ili će biti kažnjeni i brisani iz evidencije. Pod izgovorom sređivanja popisa birača hrvatski službenici su dugi niz godinama nezakonito brisali Srbe iz evidencije prebivališta. Međutim, u tom periodu iz evidencije prebivališta nisu brisani doseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Stari Zakon o prebivalištu i boravištu nije predviđao mogućnost odjave prebivališta lica, bez njihovog ličnog zahtjeva. To su više puta javno izjavili bivši ministri policije i uprave Ranko Ostojić i Arsen Bauk.

Hrvatski službenici počeli su od kraja 2012. godine, kada je stupio na snagu novi Zakon o prebivalištu, da vrše pritisak na Srbe u policijskim upravama i stanicama u Hrvatskoj i u konzulatima u Beogradu i Subotici da sami odjavljuju prebivališta i poništavaju hrvatske lične karte ili su čak sami, na nezakonit način, poništavali hrvatske lične karte u prisustvu Srba ili bez njihovog prisustva. Kao što Vam je dobro poznato, novi hrvatski zakon o prebivalištu omogućava svim građanima pravo na dvije lične karte pod uslovom da prijave tzv. privremeni odlazak na pet godina ili žive najmanje tri mjeseca godišnje u Hrvatskoj. Privremeni odlazak na pet godina može se prijaviti na osnovu jednog od šest razloga (obnova, stambeno zbrinjavanje, zaposlenje, liječenje, školovanje, izdržavanje). Na taj način, najveći dio prognanih Srba je sprečen da, pored srpske lične karte, zadrži hrvatsku ličnu kartu zbog rješavanja imovinskih i brojnih drugih problema, što predstavlja direktno kršenje Zakona o prebivalištu.

Poštovani gospodine Orepić,

Tražim od Vas da Vlada Republike Hrvatske usvoji Odluku kojom će omogućiti svim građanima srpske nacionalnosti koji su na nezakonit način izbrisani iz evidencije hrvatskog prebivališta od 1991. godine do danas da ponovo prijave prebivalište na svojoj kućnoj adresi, izvade hrvatske lične karte i prijave privremeni odlazak na pet godina. To bi značilo da i prognani Srbi imaju pravo da, u skladu sa Zakonom o prebivalištu, prijave privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske na pet godina i na taj način zadrže hrvatsku ličnu kartu, kao što to pravo masovno koriste građani hrvatske nacionalnosti koji žive u inostranstvu. U hrvatskom Zakonu o prebivalištu nigdje ne piše da posjedovanje srpske lične karte sprečava prognane Srbe da prijave privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske na pet godina.

S poštovanjem,

           Predsjednik Saveza Srba iz regiona

           Miodrag Linta