Plenković ima otklon od desnice 1Foto: Ognjen Alujević

Trenutno najzapaljivije političko pitanje u Hrvatskoj je šta će Andrej Plenković, izgledni budući hrvatski premijer, učiniti sa desnicom u svojim redovima, koja je tvrde hrvatski komentatori ostala na Zlatku Hasanbegoviću, novoj političkoj zvezdi Bruni Esih, Željku Glasnoviću i kako će se to odraziti na poslednjih godina vrlo vidljive konzervativne procese u Hrvatskoj koje se neki ne libe da nazovu konzervativnom revolucijom.

 

Plenković je za nemački ARD izjavio da će proterati ekstremizam iz HDZ-a, a profesor Ivan Šiber za Danas kaže da će Plenković desnicu „pokušati postupno marginalizirati“, a da političkih ekscesa u Hrvatskoj, dok su Plenković i HDZ na vlasti, a ekonomska situacija relativno stabilna, neće biti.

– Nema nikakve dileme da Plenković po svom svetonazoru, habitusu, obrazovanju ima otklon od te desnice. Tu nema nikakve dileme. Ja bih se usudio reći čak i znatno više nego Sanader, koji je ipak imao nekih svojih desnih lutanja – kaže Šiber, profesor emeritus na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka.

* Da li bi Plenković te desnice trebalo da se reši ili da je unutar stranke drži pod kontrolom?

– Kao što dobro znate u politici morate voditi računa i o tome što možete u datom momentu. Ja osobno mislim da Plenković jednostavno ne može tu desnicu isključiti iz stranke, on je može pokušati vrlo postupno marginalizirati. I ono što je zapravo najvažnije, nadajmo se da će u naredne četiri godine on svojim ponašanjem, svojim stavovima, svojim postupcima, pokušati pridobiti, neću da kažem preodgojiti, koliko toliko normalan dio same stranke, a ovaj ostrašćeni dio da će ga ipak marginalizirati. Jer taj ostrašćeni dio, pa i u Srbiji imate sličnu situaciju i svugdje, taj ostrašćeni dio je u temeljima svakodnevnih sukoba, ekscesa i slično. Oni su u Hrvatskoj vidljivi tada kada HDZ nije na vlasti i tada se zapravo vidi da HDZ ili ne može kontrolirat ili na neki način čak i forsira, zloupotrebljava manipulira tim potisnutim frustracijama jednog dijela stanovništva. Sve dotle dok su Plenković i HDZ na vlasti vrlo vjerojatno da mi ekscesa nećemo imati. To će biti jedno razdoblje u kome taj izraziti desničarski naboj će biti potisnut. Ne znam koliko je to u Srbiji poznato, ali dvojezičnost u Vukovaru donijeli su zajedno HDZ i SDSS i tada nije bilo nikakvih problema i odbora za hrvatski Vukovar i sličnih gluposti. Međutim, kad to isto SDP napravi, onda naravno drvljem i kamenjem.

* Izjavili ste da će prvi znak u kom smeru HDZ vodi Plenković biti njegov odnos prema ministru Zlatku Hasanbegoviću. Ali list Telegram ima vrlo oštar komentar u kome navodi dve stvari: da bi marginalizovanje Hasanbegovića moglo da bude pokriće Plenkoviću za najretrogradnije procese, a budući da mu je Hasanbegović najozbiljniji konkurent u HDZ-u to dobro ne bi činilo ni unutarstranačkoj demokratiji?

– Ma nema veze. To stvarno nikakve veze nema. Prvo, ta ideja da je Hasanbegović konkurent Plenkoviću ne drži vodu prosto zato što Hasanbegović ima isključivo uporište u tome što na neki način simbolizira onaj ostrašćeni dio hadzeovske populacije koja želi reinterpretaciju Drugog svjetskog rata. To ni na koji način nije čovjek koji bi mogao sam po sebi, mimo te simboličke vrijednosti, okupiti biračko tijelo i biti konkurent predsedniku stranke. To je s one strane pameti. Drugo, ja ne vidim nikakvog razloga i nigdje ne vidim naznake tome da bi Plenković ovo upotrebio kao javni pokazatelj, a da bi on krenuo prema jednoj konzervativnoj, ja to zovem više kontrarevolucija nego revolucija, prosto zato što osobno stvarno mislim da niti on niti ljudi kojima se neposredno okružio nemaju taj naboj. Osobno mislim da će on pokušati maksimalno igrati na tom uskom prostoru između dijela, samo dijela, ostrašćenog hadezeovskog biračkog tijela i evropskih očekivanja. A kako će uspjeti u svemu tome, vidjet ćemo.

* Kakav će biti Plenkovićev odnos prema Katoličkoj crkvi? Kad gledate HRT vidite li i vi, poput nekih, da njen uticaj na javnoj televiziji narasta?

– Plenković će, mislim, držati jednu vrlo snishodljivu poziciju prema Katoličkoj crkvi, ali isto tako mislim da neće biti čovjek koji će biti instrument Katoličke crkve. Inače, općenito u hrvatskoj povijesti klerikalizam nema duboke korjene. Ovi iz HSS-a nikako neće da shvate da je Stjepan Radić zapravo u svojem vremenu bio liberal. On je svoje političke skupove otvarao uzvikom: Bog i Hrvati, dolje popovi! Drugim riječima on je bio izraziti antiklerikalac. Tako da klerikalna ideja u smislu političke u Hrvatskoj nikad nije zaživjela, a usput rečeno katolička crkva u Hrvatskoj bi mogla pogledati preko ove jadranske bare i vidjeti zašta se zalaže njihov glavni bos.

* Mislite li da će se za vreme Plenkovića promeniti ime Trga maršala Tita u Zagrebu budući da je on rekao da bi se tom trgu moglo naći prikladnije ime?

– To su opet dodatne gluposti. Svi koji se pozivaju na Tuđmana zaboravljaju da je Tuđman bio prvi obožavatelj Josipa Broza Tita. Ja osobno nemam neki emocionalni odnos prema njemu, ali mislim da je to potpuno pogrešna procjena. Neka ovi naši kvazipovjesničari odu na neki svjetski kongres i neka pitaju prisutne znanstvenike koji su najveći državnici XX stoljeća, možete biti sigurni da će Josip Broz Tito biti negdje pri vrhu. Prema tome on je jedan svjetski državnik koga treba gledati u vremenu i prostoru a ne isključivo kroz neke elemente u kojim bez daljnjega da je bio diktator, da je na neki način imao rukovodnu odgovornost, ali se zaboravlja šta je to bio Drugi svjetski rat i zaboravlja se da je još na Jalti, ako se ne varam, bilo rečeno da svaka zemlja se mora obračunati sa svojim unutarnjim neprijateljima u smislu naci-fašističkih grupacija. Napravljeno je kako je napravljeno, surovo bez daljnjega, vrlo vjerojatno da to treba osuditi, ali dovesti ga u pitanje, to bi bilo isto kao kad bi u Francuskoj doveli u pitanje Napoleona zbog onoga što je on radio u svoje vrijeme.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari