Plenković nije reagovao na spaljivanje i pretnje 1Foto: Fonet/Božidar Petrović

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije juče je uputilo protestnu notu Hrvatskoj – zbog subotnjeg antisrpskog skupa u Zagrebu u organizaciji Autohtone Hrvatske stranke prava (A-HSP), tokom kojeg su se uzvikivale ustaške parole i kada je spaljen primerak nedeljnika Novosti, čiji je izdavač Srpsko narodno vijeće (SNV).

Skup je organizovan ispred sedišta SNV.

Ministarstvo je navelo da je taj incident napravljen u prisustvu pripadnika MUP-a Hrvatske, te saopštilo da očekuje da se izvršioci krivičnih dela u Hrvatskoj optuže i kazne po zakonu. Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić juče je istakao „da je Srbija mnogo puta izrazila želju za dijalogom i dobrosusedskim odnosima sa Hrvatskom“.

Na skupu A-HSP upućene su i pretnje hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću u slučaju da njegova vlada skine spomen-ploču u Jasenovcu na kojoj piše „Za dom spremni“. Milorad Pupovac, predsednik SNV i poslanik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u hrvatskom parlamentu, kaže za Danas da je reakcija Plenkovića na subotnji incident izostala. Plenković je, podsetimo, izjavio da se na akcije A-HSP „ne bi obazirao“, te da je ta grupa marginalna.

– Ako je reč o prozivanju njega samoga (od A-HSP) onda bih mogao reći da njegov stav da je to marginalna skupina jeste u skladu sa njegovom premijerskom pozicijom, a ako je reč o prozivanju srpske zajednice, institucija, pretnji porodici, u ovom slučaju mojoj, paljenja „Nedeljnika“, tu je nažalost premijerova reakcija izostala. Tu se ne može reći da je reč o marginalnoj skupini. U odnosu prema Srbima i SNV, to je vrh šire sante leda i kampanje koja se vodi iz različitih krugova – objašnjava Pupovac.

Na pitanje da li se u SDSS-u i SNV-u razmišljalo o pokretanju inicijative da se grupe kao što je A-HSP zabrane – ovu stranku je srpsko ministarstvo nazvalo profašističkom – Pupovac kaže:

– Očito ovde politika i vlast imaju preča posla, a to je da uklanjaju nazive trgova sa najvećim antifašistima, a ne da se obračunavaju sa obnoviteljima ustaštva koji se toleriraju.

Prošle nedelje je zagrebačka gradska skupština Trg maršala Tita u Zagrebu preimenovala u Trg Republike Hrvatske.

– Nisam nikad bio titoist, nisam ni danas, ali Titove zasluge za jugoslovenske narode, i za Hrvate takođe – o Srbima u Hrvatskoj neću ni govoriti, jer da nije bilo partizanskog pokreta njih ne bi ni bilo – zasluge za „ne“ Staljinu, saradnju sa Zapadom i formiranje nesvrstanog pokreta, a u konačnici i njegovo traganje za socijalizmom sa ljudskim likom, neće se zaboraviti uprkos revizionizmu – ističe Milorad Pupovac.

Upitan slaže li se sa bivšim ministrom kulture Hrvatske Zlatkom Hasanbegovićem da bi bilo kontraproduktivno zakonom zabraniti pozdrav „za dom spremni“, Pupovac kaže da je stav Hasanbegovića razumljiv.

– Kako bi se on inače pozdravljao? Mi očekujemo da takav pozdrav nema pravo građanstva u Hrvatskoj, a policija i nadležni sudovi, uključujući i Ustavni sud, su u tom smislu i počeli da deluju – kaže Pupovac.

On za Danas ocenjuje da je za Hrvatsku preče da se suoči sa ustaštvom „nego što ide udarati po mrtvom magarcu komunizma“.

– Mi smo za to da se sve grupacije koje ističu ili veličaju simbole ustaša i kvislinga tretiraju u skladu sa zakonom, a naš krivični zakon sankcioniše sve koji vređaju žrtve genocida, holokausta i žrtve teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Uzvikivanje „za dom spremni“ je jedna takva teška uvreda, kako za Srbe tako i za druge narode koji su bili žrtve – kaže naš sagovornik.

Milorad Pupovac očekuje da će sporna ploča u Jasenovcu biti skinuta do kraja septembra „jer to je premijer najavio na zadnjoj sednici vlade i mislim da ne postoji alternativa niti druga mogućnost za vladu koja je sastavljena od ove koalicije“. Kaže da je to imperativ cele vlade, pa i HDZ-a, ako ta stranka „želi da pokaže da je sasvim raskinula sa onim što se događalo od 2013. i 2014. do 2016, dok nije došla do pozicije centra“.

Zaboravna Evropa

– Jedan od pet prioriteta srpske zajednice u Hrvatskoj je reafirmacija međunarodnih obaveza koje je Hrvatska preuzela u pristupanju Evropskoj uniji, a koje su potpisale i ostale članice EU i Evropska komisija. Nažalost, Evropa iz različitih razloga kao da je zaboravila te obaveze, gde se sve trebaju štititi manjinska prava i preostale obaveze koje nisu ispunjene iz pristupnog ugovora i njegovih aneksa. Kao da je zaboravila na opasnosti istorijskog revizionizma i obnove tih snaga u novim članicama uključujući i Hrvatsku, kao da zaboravlja opasnost za temeljne evropske vrednosti – navodi Pupovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari