Poljoprivrednicima na raspolaganju 29,49 miliona evra

Da će se, po svemu sudeći, nastaviti u dobrom pravcu na to ukazuje i činjenica da je agrarni budžet za 2017. godinu veći za 39,13 odsto u odnosu onaj iz 2016. kada je za razne podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji bilo izdvojeno 22,67 miliona eura. Sada potencijalni korisnici sredstava iz ovog budžeta mogu da računaju na ukupno 31,54 miliona eura. Kada je, međutim, riječ o sredstvima iz nacionalnog budžeta tu nije napravljen veliki pomak, s obzirom na to da je u prethodnoj godini, za te namjene, izdvojeno 16,2 miliona, a u 2017. godini 16,9 miliona eura. Procjenjeno je da će Crna Gora, zbog značajnih iskoraka u procesu evropskih integracija, imati na raspolaganju više sredstava iz evropskih pretpristupnih fondova. Ali važno je naglasiti, a na to je, predstavljajući Agrobudžet za 2017, ukazao i ministar poljoprivrede u Vladi Crne Gore Milutin Simović, da se ne radi o fondovima za koje Crna Gora tek treba da aplicira, već o sredstvima koja su na dohvat ruke.

Od 31,54 miliona eura iz agrarnog budžeta koji je, inače, podijeljen u tri oblasti: poljoprivreda, ribarstvo i operativni programi, najviše sredstava namjenjeno je sektoru poljoprivrede. Riječ je o iznosu od 29,49 miliona eura, pri čemu se najveći dio tog kolača odnosi na ruralni razvoj za koji je predviđeno 18,7 miliona eura, ili 59 odsto ukupnog Agrobudžeta. Slijede mjere tržišno-cjenovne politike za čiju je realizaciju predviđeno 5,7 miliona eura. Na trećem mjestu, po visini planiranih sredstava od 3,3 miliona eura, našle su se naknade za staračka domaćinstva, dok je za podršku opštim sredstvima u poljoprivredi planirano 1,2 miliona, a za tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa oko 600.000 eura.

Jedna od povoljnosti za poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori je i to što je Agrobudžetom precizirano da će premije u govedarstvu dobijati i ona gazdinstva koja imaju tri grla, a u ovčarstvu 30 grla. Ranije su na tu vrstu podsticaja mogla da računaju gazdinstva sa četiri, odnosno 40 grla. Smanjene su i minimalne površine zasada koje mogu da konkurišu za podršku u biljnoj proizvodnji. Za sektor ribarstva predviđeno je 440.000 eura a za operativne programe (Program fitosanitarnih mjera i Program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja) 1,5 miliona eura.

Akcenat na ruralni razvoj

Da je akcenat na ruralni razvoj u prilog tome govore i podaci popisa stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. prema kojima na ruralnom području živi samo 36,8 odsto od ukupnog broja stanovnika. I starosna struktura stanovništva je nepovoljna – uglavnom je riječ o starijoj populaciji jer seoska područja napuštaju mlađe generacije. Jedan od ciljeva resornog ministarstva je povećanje broja mladih poljoprivrednih proizvođača pa su za osobe starosne dobi od 18 do 30 godina predviđene raznovrsne podsticajne mjere, od stipendiranja, pa do veoma povoljnih kredita za pokretanje biznisa u poljoprivredi, jedan dio sredstava je i bespovratan.