Procurio plan Šolca za kraj rata: Ni Putin ni Zelenski neće biti srećni 1Foto: EPA-EFE/LUDOVIC MARIN / POOL MAXPPP OUT

Prema italijanskom listu La Repubblica, nemački kancelar Olaf Šolc priprema mirovni plan koji podrazumeva zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija od strane Rusije. U tekstu se navodi da kancelar Šolc radi na tome da dovede Rusku Federaciju za pregovarački sto, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke.

Takođe se spominje da je Šolc šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dve nemačke pokrajine – Tiringiji i Saksoniji – gde je većinu osvojila krajnje desničarska stranka AfD. Prema listu, Šolc upravo u rešavanju „ukrajinskog pitanja“ vidi mogućnost da očuva svoju poziciju, piše Index.

Nemačka je ključna država Zapada

Iako su zemlje BRICS-a i mađarski premijer Orban već nešto pokušali, ova inicijativa ima mnogo veću težinu. Radi se o inicijativi predstavnika države koja je druga ili treća najvažnija država globalnog Zapada, ključna država Evropske unije i najvažniji saveznik SAD-a na evropskom kontinentu.

Ako se zemlje globalnog Juga, predvođene Kinom i Indijom, priključe Šolcovoj inicijativi, verovatnoća za mirovne pregovore se značajno povećava. Zajedničkoj platformi jedne od vodećih zemalja Zapada, kao i zemljama globalnog Juga, biće gotovo nemoguće suprotstaviti se.

Međutim, to nikako ne znači da će Ukrajina ili Rusija odmah podržati takvu inicijativu ili da neće nastaviti sa vojnim delovanjem uprkos njoj. Štaviše, lideri obe zaraćene zemlje već su dali mnoge izjave u kojima odbijaju teritorijalne kompromise. Pored toga, ukrajinska ofanziva u Kurskoj oblasti dodatno komplikuje ideju o primirju.

Trenutna pozicija

Iako su početne pozicije Kijeva i Moskve po pitanju pregovora uglavnom poznate, jasno je da će se, ukoliko dođe do pregovora, morati postići kompromisi.

Takođe, vraćajući se na ofanzivu u Kurskoj oblasti, pregovaračka pozicija se menja. Ideju o primirju duž linije fronta Ruska Federacija ne može prihvatiti jer je linija fronta i na njenom međunarodno priznanom teritoriju.

Iako je Ruska Federacija pripojila četiri ukrajinske pokrajine, postoje vojno-birokratski termini koji jasno definišu mehanizme delovanja, uspostavljeni još u jesen 2022. godine. Tako su ove četiri oblasti, koje su međunarodno-pravno ukrajinski teritorij, a Ruska Federacija ih je integrisala (iako ne u potpunosti), oblasti u „ratnom stanju“. U Kurskoj oblasti, kao i u drugim pograničnim oblastima, Rusija je uvela „srednji nivo reagovanja“.

U tom smislu, jasno je da Rusija četiri ukrajinske regije vidi kao predmet pregovora, ali ne i Kursku oblast. To u Kremlju stvara određene probleme u vezi sa mirovnim pregovorima. Ukrajinska diplomatija mogla bi tražiti od saveznika, pa i od zemalja globalnog Juga, da prisile Rusiju na pregovore.

Nema povlačenja iz Kurska

U tom slučaju, Rusija ne bi imala izbora nego ili jasno pokazati da je spremna na dijalog i pregovore, čak i u nepovoljnoj situaciji na terenu, ili odbiti pregovaranje o svom teritoriju. Zemlje koje se smatraju saveznicima Rusije, prvenstveno Kina, koja je više puta pozvala na pregovore, ne bi bile zadovoljne takvim odbijanjem.

Kremlj se tokom celog rata predstavljao globalnoj javnosti kao strana koja je spremna na pregovore, ali pod uslovom da se uvaže njegovi zahtevi, kao i realnost na terenu. Međutim, sada kada je situacija na terenu komplikovanija, mogućnost pregovaranja se odlučno odbija.

S druge strane, još uvek nije poznato koji je cilj Kijeva u Kurskoj oblasti. Ako je ideja trgovati ruskim teritorijom, to je veoma malo verovatno. Postavlja se pitanje šta bi Ukrajina dobila u zamenu za taj teritorij. U vojno-strateškom smislu, radi se tek o nekoliko sela i manjih mesta, što Ukrajini u ravnopravnoj razmeni ne bi donelo ništa značajno.

Takođe, tražiti znatno veći deo teritorije ili neki strateški deo poput nuklearne elektrane Zaporožje nije realna opcija. Ipak, verovatno je da Ukrajina ne namerava prepustiti Ruskoj Federaciji zauzeti teritorij a da ne dobije ništa zauzvrat.

Kina i Nemačka ključne

Sva ova pitanja će se otvoriti tek kada Šolcova inicijativa zaživi i ako Kina odluči da je podrži. Zasad kancelar Šolc nije zvanično potvrdio da plan postoji. Ako zaista postoji plan nemačkog kancelara i ako nije reč o još jednoj PR inicijativi, tada bi se spomenuta kontroverzna pitanja mogla otvoriti uz mogućnost rešavanja. Ipak, za sada i Ukrajina i Rusija, svaka iz svojih razloga, rade na tome da se ovaj plan ne realizuje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari