„Proterali ih u Srbiju, na Kosovo i u Severnu Makedoniju“: Nemačka povećava broj deportacija tražilaca azila

Na letu iz Hamburga za Beograd i Skoplje, kako prenosi Bild, bilo je 36 osoba, uglavnom državljana Srbije i Kosova, kojima je odbijeno pravo na azil ili iz nekog drugog razloga nemaju pravo na ostanak u Nemačkoj.

Čarter let poljske kompanije Enter Er zakupila je najsevernija nemačka savezna pokrajina Šlezvig-Holštajn, pa se pretpostavlja da su deportovani prijavljeni u toj pokrajini.

Dok su deportacije u Avganistan sporne zbog toga što nemačka vlada nema nikakve diplomatske veze s talibanskom vladom u Kabulu, a organizacije za ljudska prava ukazuju na lošu situaciju u Avganistanu, čarter za Beograd i Skoplje je, kako se čini, stvar rutine.

Organizacije za ljudska prava i u slučaju Zapadnog Balkana upozoravaju na loše stanje ljudskih prava, posebno kada se radi o Romima, ali samo u prvom kvartalu ove godine nemačke vlasti su već proterale 795 osoba u Srbiju i na Kosovo, navodi Dojče vele.

Zemlje Zapadnog Balkana su još 2014. godine, zbog ogromnog broja tražilaca azila kojima je zahtev odbijen, proglašene takozvanim sigurnim zemljama, što znači da osobe iz tih zemalja mogu biti proterane posle skraćenog postupka provere.

Kako bi usmerila migracije, nemačka vlada je početkom 2015. godine uvela posebno pravilo o zemljama Zapadnog Balkana, koje omogućava olakšano zapošljavanje građanima tih zemalja, čak i ako nemaju nikakve stručne spreme.

Pravilo, za koje je potreban samo radni ugovor nemačkog poslodavca, pokazalo se uspešnim i nemačka vlada ga je u junu ove godine produžila na neodređeno vreme.

Posle izbornih uspeha stranaka krajnje levice i desnice, koje se zalažu za ograničenje neregulisanih migracija, ipak se povećao pritisak na vladu da ispuni svoje obećanje o intenziviranju deportacije osoba koje nemaju pravo boravka.