Protesti u Srbiji po receptu iz hrvatske Blokadne kuharice? 1Foto: Lazar Prendović/ Danas.rs

„Srpski mediji i političari predstavljaju studente kao plaćenike koji dobijaju uputstva od Hrvatske. To je izuzetno nespretna, ali i opasna laž“, kaže za DW jedan hrvatski student koji je bio na protestima u Srbiji.

Studentkinje i studenti, novinari, galeristkinje – dug je spisak osoba i strukovnih profila iz Hrvatske koje zvanični Beograd poslednjih nedelja optužuje za špijunsko i zavereničko delovanje po Srbiji. Osim što su privođeni za vreme poseta toj susednoj zemlji, nekima od njih su i lična dokumenta objavljena u lokalnim medijima. Deo ih je kažnjen privremenom zabranom ulaska u Srbiju. Naravno, razlog za sve to su masovni protestni skupovi u organizaciji beogradskih studenata, koji su za sada rezultirali ostavkom srpskog premijera Miloša Vučevića, kao i Milana Đurića, gradonačelnika Novog Sada.

Povod za te demonstracije bila je pogibija petnaestoro ljudi pod urušenom nadstrešnicom železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra. Studenti su reagovali da hronično paralisane ili režimski „zarobljene“ institucije pravnog sistema, štiteći nadležne, ne bi zataškale njihovu krivicu. Organizatorima su se ubrzo pridružili najširi krugovi društva, od pravnika do poljoprivrednika. Ali, vlast predsednika Aleksandra Vučića posegnula je za skretanjem pažnje na navodne „uvozne elemente“ kao one koji podstiču bunt. Kao idealna meta učinili su mu se hrvatski studenti, mada ne samo oni.

Podizanje nepotrebnih međudržavnih tenzija

Uostalom, studenti iz Zagreba su petnaest godina ranije organizovali blokade svojih fakulteta zbog uvođenja naplate visokog obrazovanja. Iz te njihove borbe nastala je i tzv. „Blokadna kuharica“, priručnik za organizovanje studentskih blokada. Ana Brnabić, predsednica Skupštine Srbije, navela je krajem prošle godine tu publikaciju kao svojevrsno „kukavičje jaje“ iz Hrvatske za potrebe ovih protesta. Međutim, treba znati da je „Blokadna kuharica“ pre toga prevedena na više svetskih jezika i da je objavljena u više država. Očigledno nije posredi nikakvo ekskluzivno izdanje za aktuelni srpski slučaj.

„Moj odlazak tamo ima nekoliko razloga, pre svega iz znatiželje da vidim situaciju izbliza“, rekao nam je o tome jedan sadašnji zagrebački student koji se proteklih dana zatekao na beogradskim demonstracijama, tj. u društvu beogradskih kolega na ulici. Podsetio nas je na to da se i blokada fakulteta u Zagrebu i još ponekom hrvatskom gradu 2009. godine organizaciono, između ostalog, oslanjala na deo metodologije starijih blokada u Srbiji. Nije tajna da su recepture slobodno razmenjivane između studenata. Naš sagovornik nije želeo da mu u ovom članku navedemo ime i prezime.

„Problem koji nastaje“, kako dodaje, „jeste to što srpski nacionalni mediji i političari, uključujući Aleksandra Vučića, Anu Brnabić, Vojislava Šešelja i druge, predstavljaju blokade i studente kao plaćenike koji dobijaju uputstva od Hrvatske, što je izuzetno nespretna, ali i opasna laž. Njihova tvrdnja bazira se na tome što navedeni tekst nastaje u Hrvatskoj, ali pošto je tekst star preko deset godina, a postoji i srpska verzija, ta tvrdnja nema smisla. Prebacivanjem krivice za ovu situaciju na Hrvatsku, interni državni problem prenosi se u internacionalni, što može da uzrokuje jedino podizanje nepotrebnih tenzija.“

Jedan svet, jedna borba

Ovaj student iz Zagreba smatra da poseban problem u svemu tome predstavlja prikazivanje dokumenata hrvatskih državljana u prorežimskim medijima, ali i šire. Oni svojom propagandom, po njemu, ponovo dižu prašinu i u diskurs vraćaju priče o Drugom svetskom, kao i ratu devedesetih, o ustašama, četnicima, partizanima: „A to direktno utiče na hostilno ponašanje prema Hrvatima u Srbiji, od strane tamošnje vlasti i njenih istomišljenika. Isto pokazuje i učestalo privođenje Hrvata, čak onih s dvojnim državljanstvom. Inače, na to Vlada Hrvatske slabo reaguje, ali u opasnosti su svi koji su uključeni u proteste.“

„Vlast u Srbiji, osim što podupire nasilno ponašanje prema demonstrantima, šalje pretnje građanima, pogotovo studentima i njihovim roditeljima, preteći koracima, od fizičkog nasilja do davanja otkaza, oduzimanja imovine, itd. Tragedija koja se dogodila u Novom Sadu, za koju još niko nije odgovarao, kao pokretač situacije, jasno prikazuje korupciju unutar vlasti. Nije posredi samo neadekvatno delovanje, već i odgovor vlasti na glas naroda upućuje na isto“, rekao nam je on i zaključio svoju izjavu danas već starim studentskim i blokadnim pozdravom i sloganom: „Jedan svet, jedna borba!“

A s tim pokličem na usnama nastupao je u svoje vreme, pre tačno deceniju i po, i Mislav Žitko, sada docent na Odseku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kako on vidi odgovornost koju Vučić adresira na tu stranu? „Iako se poslednjih nedelja, otkako traju masovni protesti u Srbiji, često navodi preuzimanje pojedinih obrazaca zagrebačke blokade 2009. godine, mislim da je ta poveznica gotovo nepostojeća i ona se do sada koristila samo od strane vlasti u Srbiji“, tvrdi on, smatrajući da eventualna upotreba zagrebačke „Blokadne kuharice“ u Srbiji nije ništa do samo jedan manje ili više zanimljiv detalj.

Mitsko samorazumevanje na ruševinama Jugoslavije

„No iz tog detalja“, kako nastavlja, „ne saznajemo ništa o političkoj situaciji u Srbiji, o suprotstavljenim akterima i razlozima zbog kojih je toliki broj ljudi u štrajku i na ulicama. I tokom 2009. godine, tadašnja HDZ-ova vlada u više navrata je sugerisala da neke druge domaće i strane organizacije, odnosno interesi, stoje iza studentske blokade, a to se opet na drugi način ponavlja u Srbiji danas. Reč je o jednoj vrsti mitskog samorazumevanja na ovim prostorima kojim se pojedinim zemljama nastalim na ruševinama Jugoslavije daje upravo fantastični geopolitički značaj koji one u stvarnosti nemaju.“

Jedina prava poveznica, uveren je Mislav Žitko, može se naći u registru diskursa vlasti. „Naime, i hrvatske i srpske vlasti – jer, reč je o desnim političkim strankama – žive i simbolički profitiraju od međudržavnih tenzija, diplomatskih upozorenja i sličnih političkih trikova za uzbunjivanje stanovništva. U nemogućnosti suočavanja s tekućim društvenim problemima, stvaranje utiska spoljne pretnje još uvek se pokazuje kao prva opcija za desne stranke na vlasti, ponekad i one u opoziciji. Tako je to i ovoga puta“, kaže Žitko.

A tako će možda biti i sledeći put, iako studenti u obe države za to slabo haju.


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari