BiH će tražiti da se proveri imaju li osuđeni za ratne zločine u Prijedoru i državljanstvo Srbije

Izrečena im je prvostepena presuda za zločine protiv čovečnosti u selu Zecovi kod Prijedora 1992.

U ovoj pravosudnoj instituciji kažu za RSE da imaju dokaz da je Dušan Milunić, prvooptuženi u ovom predmetu još 6. decembra napustio Bosnu i Hercegovinu preko graničnog prelaza Rača kod Bijeljine.

Iz Granične policije BiH su za RSE kazali kako mogu postupati po naredbi Suda i Tužilaštva BiH.

„Zbog istrage i sudskog procesa ne smem govoriti da li smo dobili naredbu za hapšenje osuđenih u ovom predmetu“, kazao je Mirko Kuprešaković, direktor Granične policije BiH.

Ilija Zorić je osuđen na 20 godina, Dušan Milunić na 12 godina, a Zoran Stojnić na osam godina. Njih trojica su imali prebivalište u selima Rasavci i Zecovi kod Prijedora.

Četvrti osuđeni, Zoran Milunić, nalazi se na izdržavanju kazne u blizini Sarajeva, a peti, Ljubiša Četić se po izricanju presude nalazio u Srbiji.

Četić je, nakon izrečenih mera zabrane, došao u Bosnu i Hercegovinu, što je za RSE potvrđeno iz bh. tužilaštva.

Istovremeno, iz Tužilaštva BiH su naveli i kako će proveriti da li osuđeni u ovom predmetu imaju i državljanstvo Srbije.

Prema optužnici iz 2014. godine svi u ovom predmetu, njih 11, imali su samo državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Iz Suda BiH do zaključenja teksta nije odgovoreno na upit da li su trojica osuđenih pronađeni na adresama nakon presude, da li je sud izdao naredbu Graničnoj policiji BiH za hapšenja osuđenih, te šta će sud preduzeti u vezi sa celim slučajem.

U zločinu u selu Zecovi kod Prijedora, za koji je suđeno jedanaestorici, između ostalih, Miluniću, Stojniću i Zoriću, ubijeno je više od 150 Bošnjaka. Još se traga za njih 30.

Dušan Milunić je bio komandir čete u sastavu brigade Vojske Republike Srpske, a ostali optuženi su bili pripadnici čete.

Svih 11 optuženih u ovom predmetu 2014. godine su bili u pritvoru, ali je Sud BiH ukinuo pritvor i odredio mere zabrane. Suđenje im je počelo 2015.

RSE nije uspeo do zaključenja teksta ući u trag na kojoj se lokaciji u Srbiji eventualno nalaze Milunić, Stojnić i Zornić.

Koja je dalja pravna procedura?

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kako su potvrdili za RSE, obratiće se Srbiji da bi proverili da li su osuđeni u međuvremenu dobili državljanstvo Srbije.

Ukoliko se ispostavi da imaju, onda će BiH ustupiti predmet Srbiji i tamo mogu odslužiti kaznu, ističu.

„Mi smo ih izgubili ako imaju državljanstva Srbije, izgubili smo ih kada je reč o služenju kazne u BiH, možemo ustupiti predmet Srbiji i oni tamo mogu izdržati kaznu, nisu se oni na ovaj način ogradili od odgovornosti“, kaže za RSE šef odjela za ratne zločine u Tužilaštvu BiH, Ivan Matešić.

Srbija ne izručuje svoje državljane, prema tamošnjem zakonu.

Ukoliko se proverama tužilaštva ispostavi da trojica osuđenih nemaju državljanstvo Srbije, ta zemlja je dužna da ih isporuči Bosni i Hercegovini na izdržavanje kazne.

Prema podacima Tužilaštva BiH u više od 100 predmeta ratnih zločina, 230 osoba je nedostupno bh. pravosuđu. Svi oni se nalaze u Srbiji i Hrvatskoj.

Šta kažu branioci?

Dejan Bogdanović, branilac Ilije Zorića kaže za RSE da „ne zna gde se nalazi njegov klijent niti je imao kontakt s njim“.

Savan Zec, branilac Dušana Milunića ističe za RSE kako ga je pokušao kontaktirati, ali da mu je mobilni isključen. Kaže da su se zadnji put čuli početkom decembra.

„Postoji jedan drugi novi predmet za ratne zločine, gde bi trebala ići optužnica do kraja godine, gdje je Milunić, takođe, osumnjičeni i gde se nije pojavio na ispitivanju u istrazi“, kaže Zec.

Istovremeno, Fikret Bačić, koji je u Prijedoru izgubio 29 članova porodice i do sada nije pronašao njihova tela, kaže za RSE kako je udruženje koje okupljala preživele Prijedorčane, slalo urgenciju Sudu i Tužilaštvu BiH, o tome da je Milunić otišao u Srbiju.

„Znam za Milunića da je pobjegao prije mjesec dana, sklonili su se najverovatnije u Srbiji“, kaže Bačić.

Istu informaciju navodi i Murat Tahirović, predsednik Udruženja žrtava i svedoka genocida BiH.

„Svi oni su pobegli, nekli tužioci i sudije nisu svesni šta rade kada te ljude puštaju na slobodu. Nama su pobegli ljudi koji su presuđeni za ratne zločine, a Srbija traži razloge da ih ne izruči“, kaže Tahirović.

Šta se dešavalo u Prijedoru tokom rata?

U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Gradske vlasti u Prijedoru, na severozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obeležje u znak sećanja na ubijene Prijedorčane.

Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.

Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneto oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.