Broj Hrvata koji žive u Srbiji prilično opao: Koliko ih trenutno živi u Beogradu?

„Brojka koju Institut objavljuje je objektivna činjenica i uticaće na naš položaj u Srbiji“, saopštila je Demokratska zajednica Hrvata Vojvodine (DSHV).

U Vojvodini i dalje živi većina Hrvata u Srbiji, ali se broj pripadnika ove zajednice očito smanjuje, prenosi Hrvatska riječ.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Vojvodini se 47.033 izjasnilo kao Hrvati, dok je prema poslednjem popisu bilo 32.684, odnosno 14.349 stanovnika manje.

Pad broja Hrvata u vojvođanskim gradovima

Prema popisu iz 2011. godine, najviše Hrvata je živelo u pojedinim gradovima u Vojvodini, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugi.

Prema analizi hrvatskog nedeljnika, u svakom od ovih gradova i opština broj Hrvata je značajno smanjen, pa se tako u Subotici 2022. godine kao Hrvat izjasnio 10.431 stanovnik, a 2011. godine 14.151, u Somboru 5.029, a u prethodnoj popis 7.070.

U Novom Sadu je 3.877 građana hrvatske pripadnosti, a pre jedanaest godina bilo ih je 5.335, u Apatinu je broj pao sa 3.015 na 2.057, a u Srijemskoj Mitrovici sa 2.112 na 1.341. U Šidu je bilo 1.748 Hrvata, a sada su 1.249, a u Rumi je broj pao sa 1719 na 1133.

U svim ostalim gradovima i opštinama u Vojvodini broj Hrvata pao je ispod 1.000.

U Beogradu živi manje od 5.000 Hrvata

U glavnom gradu Srbije Beogradu 2011. bilo je 7.752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj 4554.

U prvoj reakciji na rezultate popisa DSHV je ocenio da su ovakvi podaci „rezultat dubljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se menja gotovo svakodnevno“.

„Najvjerojatnije se ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno“, saopštio je DSHV, navodeći kako će smanjivanje broja uticati na položaj Hrvata jer su pojedina zakonska rešenja iz područja zaštite manjinskih prava povezana s brojnošću pojedinih manjina.

Na ovaj izazov, kako se navodi, odgovor će biti jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog delovanja, nastavak potpore predstavničkom telu Hrvata Hrvatskom nacionalnom veću te strateška suradnja s telima matične države Hrvatske.

„DSHV ne prihvaća defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti“, zaključuje se u njihovu priopćenju.

Pao i broj drugih manjinskih zajednica

Rezultati popisa stanovnika iz 2022. u Srbiji pokazuju da je do značajnog pada broja pripadnika došlo i u drugim manjinskim zajednicama.

Broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao je na 184.442, Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca (ne-Hrvata) između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.

Do pada je došlo i u ukupnom broju stanovništva u Srbiji.

Prema konačnim rezultatima, ona ima 6.647.003 stanovnika, a 2011. ih je bilo 7.186.862.