Dodik 22. novembra na optuženičkoj klupi: Preti mu kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima

Dodik i Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika tog bh. entiteta, odbili su se izjasniti o krivici 16. oktobra po optužnici koja ih tereti da su počinili krivično delo „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH“.

Dodik, proruski orijentirani predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Dodik nije želio ustati kad je trebao dati lične podatke i kad se trebao izjasniti o krivici kazavši da ga „bole leđa“.

Sutkinja Jasmina Dedović Ćosić je konstatovala da se radi o „nepoštivanju suda“ i , po službenoj dužnosti, donijela odluku prema kojoj su se Dodik i Lukić izjasnili da nisu krivi.

Sudski postupak će u nastavku procesa voditi sudija Mirsad Strika koji je glavni pretres zakazao za 22. novembra s početkom od 13 sati.

Dodika je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine optužilo da je kao predsednik RS-a 7. jula proglasio dva zakona koja su predviđala da se odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i Ustavnog suda BiH ne primenjuju na području RS-a.

Dodiku i Lukiću prijeti zatvorska kazna do pet godina zatvora i zabrana rada u svim javnim institucijama i preduzećima.

Za šta se Dodik tereti?

Dodik je optužen da je kao predsjednik RS-a donio 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o izmeni Zakona objavljivanju zakona i drugih propisa RS.

Izmene zakona je izglasala Narodna skupština RS, u kojoj većinu ima Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata, na sednici 21. juna 2023. godine.

Prema tim izmenama, odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita neće se objavljivati u Službenom glasniku RS i primjenjivati u ovom entitetu.

Dodik je optužen i da je 7. jula donio još jedan Ukaz, o proglašenju Zakona o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji je Narodna skupština RS usvojila 26. juna 2023. godine.

Visoki predstavnik Kristijan Šmit je 1. jula 2023. poništio taj zakon koji se odnosi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kao i izmene zakona kojim se regulira rad Službenog glasnika RS.

Tad je, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je neprovođenje odluka visokog predstavnika krivično delo, a kazna može iznositi do pet godina zatvora, te zabranu vršenja bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili delimično finansira iz budžeta.

U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze „iako je bio svestan da su odluke Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) obavezujuće“. Tužiteljstvo navodi da je to Dodik učinio „u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu“.

Dodikova odbrana je dva puta tražila izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je optužnicu potvrdila. Izuzeće je traženo zbog “sumnje u njenu nepristrasnost”, a Sud BiH je oba zahteva odbio.

Za šta je optužen Lukić?

Miloš Lukić je optužen da je, kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, „omogućio sprovođenje procedure objave“ Dodikovih ukaza 9. jula 2023. godine.

U optužnici protiv Lukića se, takođe, navodi da su odluke OHR-a u BiH obavezujuće, te da je počinio krivično delo „Neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH“.

Inače, Sud BiH je 9. oktobra odbio prigovore Dodikovih i Lukićevih advokata koji su pokušavali poništiti optužnicu zbog navodne Schmidtove nelegitimnosti.

Sud je odbio i zahtjeve odbrane za izuzeće sutkinje Jasmine Dedović Ćosić, koja je potvrdila optužnicu.