Dodik će od Putina tražiti podršku i za dalje omalovažavanje OHR

Dodik će u Moskvi, kako je najavio, boraviti čak tri dana. Lider SNSD nada se da će „kao što je to uradila i Srbija“ i oni sačuvati cenu gasa.

Kao jedna od tema o kojoj će razgovarati je i izgradnja gasovoda od Rače prema Banjaluci. Podsetio je da Rusija na ovom prostoru imala niz ekonomskih operacija i da se pokazuje kao jedan od najboljih partnera.

„Mi sa njima imamo već ugovor koji smo postigli još u vreme zagovaranja `Južnog toka` koji je prekinut i prebačen na `Tursko – Balkanski tok` koji je prošao kroz Srbiju. Sada se stvaraju uslovi da idemo dalje. Potpisali smo nekoliko važnih memoranduma u kojima smo se dogovorili da se gradi gasovod u kome će `Gasprom` biti vlasnik 60 odsto, a mi 40 odsto“, kazao je Dodik uoči polaska.

Zauzvrat, kao što i sam Dodik računa, „ Putin će ga razumeti“ i izvesno podržati njegove planove u BiH, koji, po ocenama mnogih, predstavljaju uvod u raspad Bosne i Hercegovine.

„Dodik uvijek i vješto koristi susrete sa Putinom da bi demonstrirao svoju političku moć. Sasvim sigurno će tražiti dalju podršku Rusije u omalovažavanju OHR i novog visokog predstavnika Kristijana Šmita koju je imao do sada“, ocenjuje za Danas Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke.

Ipak za razliku od Vučića koji je u „koferu“ iz Rusije doneo i ugovore o naoružanju takva vrsta aranžmana nije izvesna za Dodika.

„Naoružavati se neće jer nema novac ali su mu potrebne te podrške kako bi pokazao prema Zapadu da vodi politiku koja ima prijatelje. Sem toga zar se ne izdaje za velikog mirotvorca? Uz takvu retoriku ne ide naoružavanje. A pitanje je kojim novcem“, ukazuje Topić i napominje da nisu Rusi bili izdašni u materijalnoj i finansijskoj podršci RS.

Dodik je pred polazak u Moskvu, gostujući na RTRS, između ostalog kazao i da stavove Republike Srpske razumeju Mađarska, Slovenija, Hrvatska pa „čak i briselska administracija koja traži rešenje“, iako to nije mogao reći za Nemačku.

„Dodik se dobro razumije i govori jezikom autokrata i onih koji rado krše ljudska prava preziruci ih kao produkt ‘mrskog Zapada’. On je do sada imao preko Vučića bolji odnos prema prethodnoj vladi Njemačke. Nova vlada u Berlinu nagovještava nove impulse koji mu ne idu u prilog. Njemačka je i pokrenula pitanje sankcija a to je svakako loš znak i nagovještaj loših odnosa sa onima koji ruše državu BiH“, ukazuje naša sagovornica.

Dodik i Čović se podržavaju i u odnosu prema zločinima

Delegati HDZ Dragana Čovića, zajedno sa delegatima iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentrane skupštine BIH glasali su za zaključak kojim se traži poništavanje zakona Valentina Incka o zabrani negiranja genocida.

Zaključci na kraju nisu usvojeni jer nije bilo potrebne entitetske većine. Ipak, ukoliko na narednoj sednici bude prisutan Bariša Čolak (HDZ), to znači da će HDZ imati četiri delegata koji će glasati za zaključke, što je više od jedne trećine (ukupno deset) delegata iz Federacije BiH.

U tom slučaju zaključak bi bio usvojen. „Dodik i Čović su veliki saveznici koji se podržavaju čak i situacijama koje su paradoksalne. Kada Čović ide u Blajburg to Dodiku ne smeta, kao i kada je riječ o odnosu prema Oluji“, ističe Tanja Topić.

Naglašava da Čović vodi bitku za legitimno predstavljanje Hrvata u FBIH a nikad, kaže, nije postavio pitanje stradanja Hrvata u Republici Srpskoj i Posavini. Dodik je, ukazuje dalje, „portparol ideje o trećem entitetu ne pitajući se da li bio on mogao činiti i dio iz RS“.

Dakle, „oni se bezrezervno podržavaju čak i u odnosu prema zločinima. Saradnja Dodika i Čovića je postavljena na nakaradnim temeljima i kvazi- vrijednostima i očito je ‘ viši interes’ u pitanju“, zaključuje sagovornica Danasa.