Dodik nije hteo da ustane dok je sutkinja ulazila u sudnicu 1EPA-EFE/ANTON VAGANOV / POOL

U Sudu BiH danas je nastavljeno suđenje predsedniku Republike Srpske (RS) Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Na početku današnjeg ročišta sutkinja Sena Uzunović obavestila je Dodikove advokate da je njihov zahtev za njenim izuzećem odbijen kao nedopušten.

Prilikom njenog ulaska u sudnicu Dodik nije hteo da ustane, pa je Uzunović zvanično konstatovala da on ne poštuje Sud, preneli su sarajevski mediji.

Na današnjem ročištu navedeno je da će se Sud naknandno izjasniti o prigovoru Dodikove odbrane, jer ga je Sud dobio tek juče, dva sata pre kraja radnog vremna.

Dodikova odbrana je navela da imaju problema sa faksom, odnosno sa primanjem podnesaka Suda, zbog čega, kako su istakli, nisu mogli na vreme poslati prigovor na dokaze Tužilaštva BiH.

Potom su od Suda zatražili da im tužiilac ubuduće sve dopise i spise dostavlja putem pošte, navodeći da advokatska kancelarija Gorana Bubića ima staru faks mašinu, pa im ponekad „ne dolaze svi dokumenti ili zafali papira“.

Sutkinja Uzunović je odbila ovaj zahtev, naglašavajući da bi slanje dokumenata poštom usporilo proces i pravo optuženog na fer i brzo suđenje.

Uzunović je upozorila pravne savetnike Milorada Dodika, advokate Antu Nobila i Gorana Petronijevića, zbog njihovih javnih istupa u medijima, dodavši da izbegavaju da komentarišu odluke Suda.

Prema njenim rečima, Sud ne zabranjuje javno istupanje advokatima, ali nezavisnost advokata nije neograničena kada su u pitanju komentari vezani za predmet i sudije, pri čemu se pozvala na praksu Evropskog suda.

Uzunović je konstatovala da je sudija dužan da štiti kako lični, tako i dignitet Suda, te da postoje granice do kojih advokati mogu korisititi javni prostor.

Odbrana drugooptuženog Miloša Lukića danas je u spis uložila 36 materijalnih dokaza, među kojima i verbalnu nota Ambasade Nemačke, koja se odnosi na diplomatski statusa visokog predstavnika Kristijana Šmita.

Šmitovo imenovaje za visokog predstavnika u BiH nije potvrdio Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, već je na tu poziciju došao pošto je njegovo imenovanje potvrdio Savet za primenu mira u BiH (PIK), što se dešavalo i prilikom imenovanja nekih ranijih visokoh predstavnika.

Ambasada Nemačke u BiH je 26. jula 2021. godine Ministarstvu spoljnih poslova BiH (MSP) dostavila informaciju o dolasku u BiH novog visokog predstavnika za BiH Kristiana Šmita i članova njegovog obezbeđenja, a u toj verbalnoj noti je zamolila da se članovima Šmitovog obezbeđenja izdaju dozvole za unos i nošenje naoružanja na teritoriju BiH.

Iz MSP su ranije saopštili da je ista procedura provedena i u slučaju Šmitovog prethodnika, Valentina Incka, kada je najavu izvršila ambasada Austrije, a zahtev za Identifikacionu iskaznicu i zvaničnu notifikaciju izvršio je OHR.

„Notifikaciju za visokog predstavnika u BiH ne vrše UN, već, u skladu sa odredbama Aneksa 10. Dejtonskog sporazuma, OHR, koji u BiH ima status diplomatskog predstavništva“, naveli su tada iz MSP BiH.

Dodali su da Šmit u BiH uživa status diplomatskog agenta u skladu sa odredbama Aneksa 10. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i u skladu sa odredbama Bečke konvencije o diplomatskim odnosima iz 1961. godine.

Pred početak današnjeg ročišta, pred Sudom BiH u Sarajevu okupili su se Dodikovi politički saradnici i predstavnici, koji to čine pred svako ročište od početka suđenja 5. februara, pružajući mu tako podršku.

Nastavak suđenja zakazan je za 30. oktobar.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari