„Dubina džepa odlučuje“: Kuda najradije idu na godišnji odmor građani Crne Gore, Hrvatske, BiH i Srbije?

Tropske vrućine stigle su u Srbiju tek pre nekoliko dana, ali je letnja turistička sezona već u punom jeku.

Kao i ranijih godina najatraktivnija letnja destinacija za građane Srbije je Grčka.

Očekuje se da i ove godine oko milion turista iz Srbije provede godišnji odmor na obalama Egejskog ili nekog drugog mora koje zapljuskuje grčke obale.

Prave evidencije koliko naših turista gde putuje nema, jer dobar deo odlazi u sopstvenom aranžmanu na more, posebno u Crnu Goru, ali i Grčku.

Od turista koji putuju preko turističkih agencije oko 70 odsto odlazi u Grčku.

Za prošlu godinu procenjeno je da je blizu 200.000 ljudi iz Srbije otišlo u sopstvenom aranžmanu, mimo naših turističkih agencija u Grčku.

Kako Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija u Srbiji (JUTA) kaže za Danas, najposećeniji su severni delovi Grčke, a oko 65 odsto turista je u privatnom smeštaju, dok jedan deo turista odlazi u hotelski smeštaj uglavnom na ostrva, ali i delom u severnu Grčku.

Najpopularniji delovi Grčke za naše ljude su i oni najbliži Srbiji.

To je severna Grčka, a pre svega regije Halkidiki u kojoj se nalaze čuvena tri „prsta“, odnosno tri poluostrva Kasandra, Sitonija i Atos sa popularnim letovalištima kao što su Hanioti, Pefkohori, Neas Marmaras…

Druga popularna regija je Pijerija u kojoj se nalaze Paralija, Nei Pori, Leptokarija. Oko trećine, a u zavisnosti od godine i do 45 odsto turista iz Srbije letuje u ove dve regije.

Crna Gora kao i uvek privlači veliki broj srpskih turista i generalno važi kao druga po popularnosti destinacija među građanima Srbije.

Prošle godine je tamo letovalo više od četvrt miliona ljudi odavde. Seničić procenjuje da oko 75 odsto odlazi u privatni smeštaj, a jedna četvrtina u hotele.

Ove godine bi više od 300.000 ljudi moglo da nađe odmor u Crnoj Gori.

Treća najvažnija letnja destinacija za građane Srbije je Turska. I dok se u Crnu Goru pre svega odlazi u sopstvenom arnažmanu i u privatan smeštaj, u Tursku se u 90 odsto slučajeva ide preko turističke agencije i noći se u hotelima.

Seničić napominje da 100 odsto turista u Turskoj letuje u hotelima, a zanimljivo je da je Turska sa Istanbulom i u poslednje vreme Ankarom celogodišnja destinacija za naše turiste. Oko 250.000 do 300.000 ljudi iz Srbije godišnje poseti Tursku.

Iza ove tri glavne destinacije za srpske turiste nalaze se zemlje u komšiluku kao što su Hrvatska ili Bugarska, severnoafričke zemlje Egipat i Tunis, i na kraju Italija i Španija koje su važne turističke destinacije i van sezone.

U Egiptu letuje oko 40.000 ljudi godišnje iz naših krajeva, a u Tunisu pet-šest hiljada, mada prema Seničićevim rečima, ove godine bi ih moglo biti i dvadesetak hiljada i svi su hotelski gosti.

Italija kao destinacija je popularnija praznicima i za obilazak gradova nego što je morska destinacija. Oko dvadesetak hiljada ljudi iz Srbije godišnje ode u Italiju na more, a ukupno godišnje oko 150.000 ljudi poseti Italiju i to posebno severni deo.

Slično je i sa Španijom, a važnu ulogu u tome igraju maturske ekskurzije koje obilaze severnu Italiju, južnu Francusku i Španiju.

U Hrvatsku 90 odsto turista odlazi individualno, a oko 80 odsto u privatni smeštaj. Zato, napominje Seničić, Juta nema mnogo podataka o ukupnom broju turista.

Na kraju Bugarsku poseti 70-80.000 ljudi u sezoni, a oko 60 odsto odseda u hotelima. Ova zemlja je uglavnom destinacija turista iz istočne i jugoistočne Srbije zbog blizine.

Ipak, Srbija nije više samo zemlja iz koje se putuje u inostranstvo, već i popularna turistička destinacija.

Prošle godine je zabeležen suficit u turizmu, pošto su prihodi od turizma dostigli 2,5 milijardi evra, a rashodi od naših turista u inostranstvo ispod 2,4 milijarde evra.

Prošle godine je ostvareno 3,8 miliona dolazaka i 12,2 miliona noćenja turista u Srbiji, što je rast od 30 odsto u slučaju dolazaka i 25 odsto u slučaju broja noćenja u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno se ističe rast broja noćenja stranih turista od skoro 50 odsto u prošloj godini u odnosu na 2021.

Ubedljivo najvažnija destinacija je Beograd sa 3,2 miliona noćenja prošle godine, a ukupno je u gradovima ostvareno više od polovine svih noćenja u Srbiji.

Od turističkih mesta izdvajaju se Vrnjačka Banja i Sokobanja sa više od po 750.000 noćenja prošle godine, što čini polovinu od svih noćenja u banjama.

Na Zlatiboru je prošle godine ostvareno 673.852 noćenja, a na Kopaoniku 585.000 noćenja i oni su najvažniji planinski centri u Srbiji. Ukupno je na planinama ostvareno 2,8 miliona noćenja u 2022.

Rastu domaće posete turističkim centrima u Srbiji poslednjih godina doprinosi i izdavanje turističkih vaučera od strane države.

Ove godine je već u dva navrata podeljeno 200.000 ovakvih vaučera u vrednosti od po 5.000 dinara koji se mogu iskoristiti za plaćanje smeštaja u registrovanim smeštajnim objektima.

Crna Gora: Balkan pre svega

Glavna destinacija za ljetovanje van države građanima Crne Gore ove godine je Grčka jer im nudi najbolji odnos cijene i kvaliteta, dok veliki broj onih koji putuju unutar zemlje boravi u hotelima na primorju.

To su Vijestima kazali sagovornici iz različitih turističkih sektora. Pitanja su proslijeđena na adrese više turističkih agencija, ali je odgovor stigao samo od agencije Gallileo, iz koje su kazali da je za ovu godinu Grčka glavna meta domaćih putnika, ali i da građani sve više idu u Egipat, Tursku, Španiju i Italiju.

„Blizina Grčke privlači jer se do lijepih mjesta i plaža kao što su Krf, Lefkada i Lutraki autobusom i automobilom stiže relativno brzo“, kazali su iz te agencije.

Aranžman od devet dana u nekom od tih gradova, kako su kazali, građane će koštati između 310 i 390 eura. Ističu da bi slično putovanje u Tursku, zbog avionskog prevoza i boljeg smještaja, koštalo preko hiljadu eura dok bi za osam dana u egipatskoj Hurgadi građani morali da izdvoje od 700 do 800 eura.

Iz ove podgoričke agencije smatraju da je ova godina turistički rekordna i naglašavaju da su međunarodna putovanja rasprodata po nekoliko mjeseci unaprijed, kao i svi aranžmani za ljetovanje u Grčkoj do kraja avgusta.

Vijesti su za turističke želje i odlaske na godišnje odmore, pitale i građane Podgorice, od kojih je većina kazala da ih zanima isključivo Balkan.

Neki od njih nisu otkrivali identitet dok je jedan šezdesetdvogodišnjak kazao da zbog ljubavi ka antici, ove godine ide na „petodnevni aranžman u Rim“ dok je ranije uglavnom ljetovao u Budvi.

Slično je i za Lidiju Popović koja je kazala da će godišnji odmor provesti uz more u svojoj vikendici u Sutomoru. Za nju, „primorje Crne Gore je najmilije i najviše odgovara“.

Od sagovornika posjetu najviše lokacija je najavio mladi Podgoričanin Nikola, koji je kazao da sa djecom ide na nekoliko dana u Sarandu u Albaniji, nakon čega će poslovno u hrvatski Umag.

„Nakon idemo u Budvu jer je jako povoljno, pun pansion za porodicu sa bazenima će koštati oko 90 eura na dan“, kazao je on i istakao da će na jesen u Grčku ili Tursku, zavisno šta bude pristupačnije.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je Vijestima kazao da će ova ljetnja sezona biti nezapamćena u hotelskom, odnosno kolektivnom smještaju.

On je kazao da je posjećenost ovog sektora već dobra i očekuje da će tako biti cijelog ljeta. Radulović smatra da „privatni smještaj ove godine nije dobro organizovan“ jer kako je kazao, „nisu pogodili cijenu“.

Kao poseban problem za ovo ljeto, istakao je slabu infrastrukturu i gužve na primorju države.

Radulovićeve ocjene za kolektivni smještaj su potvrdili i iz hotelske grupe Budvanska Rivijera.

Iz te grupacije su kazali da u prvoj polovini ove godine bilježe rast broja domaćih gostiju za 74 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Dodaju i da su približno nivou iz 2019. godine. Za njihove hotele su najviše zainteresovane porodice, pa često nude besplatni smještaj za jedno dijete do 10 godina i 50 odsto popusta za drugo dijete do 12 godina.

Svuda se može – kad se ima novca: Najčešća destinacija je Turska.

Hrvatska: Jadran bez premca

Kad su u pitanju ljetni odmori, hrvatski Jadran je za hrvatske građane izvan svake konkurencije.

Nema te krize u kojoj si najmanje milijun Hrvata ne priušti ljetovanje negdje od Savudrije do Prevlake, a u normalnim godinama i više od dva milijuna. Istina, zadnjih godina sam sjever i jug hrvatske obale, prvenstveno Istra i Dubrovnik, rezervirani su za one dubljeg džepa, ali između tih dviju točaka ima dosta mjesta s povoljnijim cijenama.

S tim da već neko vrijeme na hrvatskom moru praktički više ništa nije jeftino, a jadranske cijene su, pumpane dobrom potražnjom iz Europe, nakon korone i dodatno skočile. Smještaj je u odnosu na lani u prosjeku skuplji 15 do 20 posto, ponegdje čak i 50 posto, što je vrlo iscrpljujuće za novčanik prosječnog Hrvata.

Prosječne plaće U Hvatskoj jesu premašile 1.100 eura mjesečno, ali s tim je, uz narasle cijene, nemoguće preživjeti mjesec i, recimo, otići na odmor u neki od jadranskih visokokategornika (pri tom, hoteli s četiri i pet zvjezdica sad već na obali praktički dominiraju!).

Prosječni Hrvat uglavnom se, stoga, zadovoljava zimmer ferijem, kuha dok je na odmoru, jednom tjedno iziđe na večeru i općenito vrlo obzirno troši tijekom tih sedam-deset dana ljetovanja. Oni drugi time se ne moraju opterećivati, a postoje i treći.

U službenoj turističkoj statistici su i građani koji ljetuju u tzv. nekomercijalnom smještaju.

Skupina hrvatskih građana koja ljetuje kod familije ili u vikendicama i stanovima na moru ostvaruje, pri tom, najviše domaćih noćenja. Radi se o objektima koji nisu registrirani za iznajmljivanje, ali pretpostavlja se da dobar dio od 4,3 miljuna tzv. nekomercijalnih noćenja domaćih gostiju u 2022, recimo, nije bio nimalo nekomercijalan i na prijateljskoj bazi, već da je i to plaćeno.

Kako god, u prošloj je godini među zamalo 19 milijuna turista u Hrvatskoj domaćih gostiju bilo više od 2,6 milijuna, a ukupno su ostvarili 12,5 milijuna noćenja.

Apsolutni šampion bio je otok Vir, poznat upravo po vikendicama, s 1,3 milijuna noćenja, Crikvenica je druga s oko 420.000 noćenja domaćih gostiju.

Najviše domaćih gostiju tijekom godine privuku, inače, kvarnerske destinacije, koje su i najbliže, pa tako vrlo praktične i za vikend dolaske s kontinenta. Sve ovo, dakako, vrijedi i za prethodne godine.

Netipična je u proteklih pet, šest godina jedino bila prva pandemijska godina, 2020., kad je broj domaćih građana na moru pao ispod dva milijuna (na 1,6 milijuna), a Hrvatska ugostila ukupno svega 7,7 milijuna turista.

Turističkom oporavku i relativno brzom povratku na staro doprinijeli su, inače, i domaći gosti, koji su lani prebacili čak i rekordne brojke iz 2019. kad ih je na Jadranu bilo 2,4 milijuna.

Dakako, ne ljetuju Hrvati samo na hrvatskom moru. Grčka, Turska, Egipat neka su od tradicionalnih ljetnih odredišta, a ove se godine na velika vrata vraća još jedna ljetna destinacija, Tunis.

– Da, ove godine idu i čarteri iz Zagreba i dosta je tražen. U first minute ponudi može se dobiti let, hotel sa četiri zvjezdice na bazi all inclusivea već za 500-600 eura. na Jadranu se za taj novac može dobiti sedam polupansiona u hotelu s zvjezdice, i to ne u samoj špici. Dobro se bukira i Grčka, koja ima najsličniji turizam našemu. Cijene su i tamo nešto rasle, ali još se za 700 eura dobije let, sedmodnevni odmor na bazi noćenja s doručkom u hotelu s dvije, možda i tri zvjezdice. Popularna je i Turska među onima koji vole all inclusive aranžmane više kvalitete. Kad se odvagne što se sve u Turskoj dobije za tisuću eura, uključujući let, ispadne povoljnije nego kod nas – analizira Ana Magdić, direktorica prodaje u turističkoj agenciji Palma Travel, koja veli da ove godine nema navale na putovanja kao lani.

– Lani je to bilo iznad svih očekivanja. Ljudi se nakon lockdowna bili željni putovanja, nešto su u koroni i uštedjeli jer se nije putovalo i sve je imalo prođu. Dobra je i ova godina što se tiče potražnje naših građana, ali sad to već nalikuje na jednu regularnu, normalnu situaciju.

To potvrđuje i Boris Žgomba, predsjednik udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, koji procjenjuje da će u agencijskoj organizaciji na ljetovanje u inozemstvo otputovati između pet i 10.000 hrvatskih građana.

„Ako nalaze povoljnije, atraktivnije, zašto ne? No, poziciju Jadrana ništa ne može ugroziti – zaključuje Žgomba.

BiH: Sve više građana ljetuje u Turskoj

Stiglo je ljeto, uz njega i sezona godišnjih odmora te dilema gdje provesti ove, za većinu građana, teško zarađene dane. Rezervacije za predstojeću sezonu uveliko su u toku, te smo u jednoj sarajevskoj agenciji provjerili koje su destinacije najpopularnije, kao i za koje zemlje se najčešće građani odlučuju.

„Najveća potražnja je za turskom regijom. Ove godine u toj zemlji cijena aranžmana i ponuda drastično je povećana, ali je još jeftinija od Hrvatske. Potražnje za hrvatskom obalom ima, međutim ne u mjeri u kojoj je bilo prije 2-3 godine. Najviše zbog nedostatka all inclusive ponuda i neuključivanja troškova prijevoza u cijenu, što se u ponudama za Tursku skoro pa uvijek podrazumijeva. Također, u posljednje vrijeme povećala se potražnja i za Albanijom, ali među ljudima još uvijek vlada mišljenje da im je bolje u Turskoj, tako da Albanija ozbiljno zaostaje u odnosu na Tursku“, kazala nam je Aida Trakić, radnica Biss Tour agencije.

Cijene aranžmana su najviše porasle upravo u Turskoj i na obali Jadrana, ponegdje i do 20-30 posto, ali sve ovisi od smještaja do smještaja. Od svih traženih destinacija jedino se Egipat može pohvaliti činjenicom da nisu dizali cijene u posljednjem periodu.

„Postoji i određeni broj ljudi koji preko naše agencije odlaze u Egipat koji puno povoljniji od same Turske, ali ljudi su skeptični iz dosta razloga i rijetko biraju da svoj godišnji odmor provedu tamo“, kazali su nam u agenciji Biss Tours.

Da su upravo turske destinacije najatraktivnije uvjerili smo se i u razgovoru sa građanima.

„Najčešće sam ljetovala u Hrvatskoj, a ove godine odlučila sam se za Tursku. Nisam nikada tamo bila, ali su me privukle vrlo povoljne cijene. Iskreno, more je puno ljepše u Hrvatskoj, ali cjenovno se ne može porediti sa Turskom“, kazala nam je jedna Sarajka, dok je njena sugrađanka susjednu Hrvatsku ove godine odlučila zamjeniti obalom Egejskog mora.

„Upravo sam krenula da rezervišem ljetovanje u Turskoj. Ljetovala sam na puno destinacija u svom životu, svako mjesto ima svoju čar, a posljednjih par godina je to destinacija koja me privlači zbog komfora koji se dobije za prilično malo novca“, kazala nam je Sarajka koju smo zatekli ispred jedne sarajevske agencije.

I u razgovoru sa ostatkom naših sugrađana dobili smo slične odgovore, a čak i oni koji se još uvijek drže odmora u susjednim zemljama primjećuju da je u posljednjih nekoliko godina došlo do znatne promjene potražnje među njihovom porodicom i prijateljima.

„Odan sam Crnoj Gori“, kaže nam jedan Banjalučanin, koji je prošle godine boravio u Grčkoj. „Ali, bilo mi je dobro i u Neumu, gdje sam se našao s rodbinom iz Srbije jednog vikenda“, prisjeća se.
Zanimljiv je porast interesa za takozvano domaće more. Korona je zapravo Neum probudila kao poželjnu, blisku i prihvatljivu lokaciju za odmor. U Neum stiže i sve više turista iz Srbije, saznajemo od lokalnih vlasnika apartmana, ali i iz azijskih zemalja.

Uostalom, cijela Bosna i Hercegovina postaje sve zanimljivija turistima, a ima i Bosanaca i Hercegovaca koji sve više osvajaju egzotične, daleke turističke destinacije: iz Sarajeva i Banje Luke se ide i na Bali i na Tajland, i to tokom cijele godine, a nije ni mali interes za Portugal i Španiju.

Turistički radnici pak kažu kako zapravo dubina džepa odlučuje: ljudi koji sebi žele priuštiti ljetovanje makar i skraćeno određuju se prema cijenama, oni koji imaju novca sve su zahtjevniji – biraju i lokacije i dužine aranžmana, ali traže i mogućnosti iznajmljivanja brodova i jahti i boravke i na kopnu i na moru.

Podgoričke Vijesti, sarajevsko Oslobođenje, zagrebački Večernji list i Danas objavljivaće u narednom periodu zajedničke tekstove nastale u produkciji ove četiri redakcije. Osnovna ideja je da se čitaocima ponudi kompletna regionalna slika, sa svim sličnostima i razlikama, najvažnijih pitanja koja se prelamaju u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Novinari će obrađivati najaktuelnije teme koje su prisutne u praksi naših država i predstaviti načine pristupa, odnosa i rešavanja konkretnih problema u svakoj sredini.