„Graditi budućnost i kititi se imenima zločinaca i potpisnika genocida nikome nije donelo sreću“

Time je okončan period od 27 godina kako su u takozvanom zapadnom delu Mostara, u kojem pretežno žive građani hrvatske nacionalnosti, ulice nosile nazive po osobama koje istorija pamti po fašističkom teroru nad drugim narodima i neistomišljenicima.

Tako se jednoj od ulica koja je bila nazvana po Mili Budaku, zvaničniku u vladi Nezavisne Države Hrvatske (NDH) vraća predratni naziv – Ulica Alekse Šantića, jednog od najpoznatijih mostarskih i bosanskohercegovačkih pesnika.

Za sagovornike Danasa ovo je svakako značajna odluka i dobar početak.

Aida Ćorović, aktivistkinja za ljudska prava, smatra da je to dobra stvar i pozitivna vest za Mostar, ali i za celu Bosnu i Hercegovinu.

“Ta odluka je došla kao dobar znak i mali pomak nakon vandalizma Partizanskog groblja u Mostaru. Čini mi se da je promena naziva ulica melem na ranu, kao i spremnost da se menja klima u Mostaru”, ukazuje Ćorović za Danas.

Sanel Kajan, novinar iz Mostara, u izjavi za Danas upućuje, međutim, da je Mostar proteklih 50-ak godina sve vreme imao ulicu Alekse Šantića.

“Njen naziv u dijelu Mostara koji je u ratu bio pod kontrolom legalnih bh. vlasti, tj Armije BiH je ostao i nikada nije mijenjan. No, ta ulica se prostirala i u dijelu grada koji je zauzeo HVO, i u kojem su vlasti tzv. Herceg-Bosne ukinule ime ulice Alekse Šantića i preimenovale je, tako što su joj dali ime NDH zločinca Mile Budaka”.

Nažalost, dodaje Kajan, Gradsko veće Mostara je traljavo uradilo posao, na koji su, ističe, bili primorani reagovanjem ambasada SAD, EU, Velike Britanije i OSCE-a. Inače, pitanje naziva ulica, smatra, još dugo se ne bi našlo na dnevnom redu Gradskog veća Mostara.

“Tako su uradili samo kozmetičke promjene na način da su jednog ustašu zamijenili drugim. Takav je primjer, recimo, jer su ulicu Rafaela Bobana, ustaškog pukovnika, zamijenili nazivom ulica fratra Ljudevita Laste, za kojeg postoje snimci da je govore počinjao sa ‘Bog i Hrvati!’ a završavao sa ‘Za dom spremni!’ I?! Šta je Mostar time dobio?!”, pita se naš sagovornik.

Koliko je Komisija Gradskog veća Mostara aljkavo obavila svoj posao, a potom i celo Gradsko veće, govori činjenica da je Mostar još daleko od grada koji treba biti primer i koji se, eto, oslobodio naziva ulica datim po nacistima, fašistima i ustašama.

“Ostavili su, recimo, naziv ulice Vjekoslava Vrančića, koji je bio visoki ustaški dužnosnik u NDH. Nakon proglašenja NDH 1941. obavljao je dužnost zamjenika ministra vanjskih poslova, a 1942. Ante Pavelić ga imenuje izaslanikom pri Drugoj talijanskoj armiji. Vrančića je odlikovao Hitler za zasluge u planiranju koncepta masovne deportacije”, pojašnjava naš sagovornik.

Navodi da je nakon propasti NDH Vrančić pobegao u Argentinu koristeći lažne isprave.

“U Argentini je ostao sve do svoje smrti, u Buenos Airesu 1990. Bio je aktivan u ustaškoj zajednici u Argentini, te je postao potpredsjednik tzv. hrvatske ‘vlade u egzilu’ na čijem je čelu bio Ante Pavelić. Vrančić je bio uključen i u terorističke aktivnosti koje su provodile ekstremno desničarske skupine u Argentini. Ostala je i ulica Kardinala Stepinca”.  Mostar, zaključuje Kajan, ima još ulica sramnih naziva. “No, o tome u Gradskom vijeću šute. Ili se prave da ne znaju”.

Emil Karamatić, novinar i urednik BH Radija 1, u izjavi za Danas smatra da je dobro da se dogodilo da su dve najodgovornije stranke u Mostaru HDZ i SDA, koje imaju dvotrećinsku većinu u Gradskom veću, donele odluku o izmeni imena ulica u Mostaru.

“Sramotno je što se na tu odluku čekalo trideset godina. Poseban dio priče bi bio kako su uopće imena ulica mogli dobiti ideolozi NDH i potpisnik rasnih zakona Mile Budak.

Pojedinci ili grupice ekstremnih nacionalista iz devedesetih nikada neće odgovarati za zlo koje su svjesno servirali mladim generacijama, mnogi pišu banalnim činom, međutim potez nosi katastrofalne posljedice za cijelo društvo. Govoriti o ekonomskom prosperitetu a diviti se osnivačima koncentracijski logora je naprosto nepovezivo”, smatra Karamatić.

Ako je ovaj potez, dodaje, početak razračunavanja sa posledicama Drugog svetskog rata i rata iza nas i svim zlom koja su sa sobom doneli  i nose, možemo reći da smo na dobrom putu.

“Ali, ako je ovo prisilni čin međunarodne zajednice a ne zdrav razum domaće politike, ništa nam neće preostati nego da nam se mladost u konačnici razbježi u zemlje Europske unije. Graditi svoju budućnost i kititi se imenima zločinaca i potpisnika genocida nikome nije donijelo sreću.  Razum postavlja pitanje, odkuda ta ideja da bi je takvi luđački potezi mogli donijeti nekome na Balkanu”.

Naš sagovornik, ipak, veruje da ulazimo u normalnije vreme.

“Na potezu su mnogi drugi gradovi u BiH ali i u regiji koji moraju napraviti isti potez kojeg su napravile vlasti u Mostaru”, zaključuje Karamatić.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije, navodi za Danas da je bilo krajnje vreme da Mostar pokaže da može i drugačije.

“Volio bih da su isto tako u tom gradu promijenili naziv ulice koja nosi ime po Alojziju Stepincu. No, kako je blaženi zaštićen od Katoličke crkve, njegovo ime se u ovom kontekstu nije ni problematizovalo”. Međutim, uprkos tome što je ovo učinjeno pod pritiskom međunarodne zajednice i domaće javnosti, ovo je, smatra, ipak dobar početak.

Naredni korak bi, zaključuje Edvin Kanka Ćudić, trebao biti obnavljanje partizanskog groblja. “Mostar sada može da bude primjer drugim gradovima u BiH, pa da se tako uklone nazivi ulica i trgova koji nose imena Mustafe Busuladžića i Draže Mihailovića”.

Podsetimo, nove nazive mostarskih ulica predložila je posebna Komisija koju je Gradsko veće formiralo krajem juna. Komisiju za izmenu naziva ulica čine gradonačelnik, (HDZ BiH), predsednik Gradskog veća (Stranka demokratske akcije, SDA), te predsednici klubova većnika tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).

Komisija je formirana nakon što je u Gradsko veće stigao zahteh čiji su potpisnici Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, bivši britanski ambasador u BiH Metju Fild, ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Satler i šefica Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju u BiH Kethlin Kavalec.

Gradsko veće Mostara je u dva mandata imalo posebnu komisiju za izmenu naziva tih ulica, ali to do sada nije bilo učinjeno.

Odluku Gradskog veća Mostara pozdravio i Kristijan Šmit koji je pozvao i druge opštine i gradove u BiH koje imaju nazive ulica ili javnih ustanova po kontroverznim ličnostima da “prate primjer Mostara i učine isto“.

„Visoki predstavnik pozdravlja odluku da se ukinu kontroverzni nazivi ulica povezanih sa ideologijom Nezavisne Države Hrvatske u Drugom svetskom ratu, te da se nađu odgovarajuća nova imena koja nadilaze podele i daju osećaj ponosa u svakom građaninu Mostara,“ stoji u saopštenju.