HAZU objavila dokument o zaštiti hrvatskih interesa pri pregovorima s BiH, Crnom Gorom i Srbijom oko ulaska u EU

U delu dokumenta koji se odnosi na Srbiju navedeno je da Srbija treba da prestane sa podsticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana, uz odricanje od velikosrpske propagande.

Sa Srbijom treba napraviti razgraničenje na Dunavu i aktualizovati neodložan povratak hrvatske katastarske teritorije i Šarengradske ade pod suverenitet Hrvatske.

Potrebno je, smatra dalje HAZU, aktualizovati poštovanje preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora, poput zaštita recipročnih prava hrvatske manjine, a Hrvatima u Srbiji obezbediti slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovvetnom koji Hrvatska omogućava srpskoj manjini.

Naglašena je i potrebu definisanja položaja Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Hrvatska treba da insistira na dostavi podataka iz odnetih arhiva nakon Drugoga svetskog rata – vraćanje arhiva Nezaviisne drćave Hrvatske (NDH), arhiva JNA o križnim putevima i logorima, o hrvatskom proljeću i druge.

Takođe, od Srbije se očekuje da vratiti dokumentaciju odnetu iz Vukovarske bolnice, kao i da „otkrije sva mesta pogubljenja Hrvata tokom agresije na Hrvatsku, te imena ubijenih“, uz omogućavanje da budu dostojno sahranjeni.

Srbija treba, kako u svom dokumentu ističe HAZU, da prizna hrvatski etnički integritet Bunjevcima i od zvaničnog Beograda treba tražiti odricanje od proglašenja bunjevačkog govora Hrvata službenim u Subotici, jer bi se to moglo shvatiti kao deo političkog plana identitetskoga rastakanja hrvatske bunjevačke zajednice u Vojvodini.

Od Srbije se očekuje i da na svim nivoima treba javno i nedvosmisleno da prizna hrvatski jezik kao poseban i nezavisan standardni jezik.

Treba inzistirati, ističe HAZU, na odricanju Srbije od svojatanja i prisvajanja istorijskih domašaja kulture sa hrvatskih prostora i hrvatske književne baštine, posebno starije hrvatske književnosti.

Srbija treba da prizna agresiju na Hrvatsku, prvenstveno plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, navedeno je u delo dokumenta koji se odnosi na Srbiju.

Hrvatska akademija nauka i umetnosti pregovorima Hrvatske sa BiH predlaže da treba rešiti pitanje položaja hrvatskoga naroda, a da BiH po svaku cenu mora da odustane od nasilnog uterivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava.

Hrvatima u BiH, ističe HAZU, treba da osigura savremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a po svaku cenu izbor hrvatskog člana Predsedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, Parlamentarnu skupštinu BiH i Parlament Federacije BiH.

Od BiH Hrvatska očekuje da prizna „pravu, oslobodilačku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i odbrani države od srpske agresije“ i da prestate lažno da optužuje Hrvate pred sudovima, da obezbedi ravnopravnost hrvatskog naroda, tojest treći entitet i da odmah osigura ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu delovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

U pregovorima s Crnom Gorom HAZU prelaže da se zatraže garantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore.

Od Podgorice se očekuje i podrška predlogu zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda, upućenom Unesku.

Predlog je i da sa Crnom Gorom treba „konačno odrediti kopnenu granicu, a posebno razgraničenja na moru, prema Konvenciji UN“.

Treba aktualizovati poštovanja preuzetih obaveza, poput zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su morali da napuste svoje domove.

Zvanični Zagreb će tražiti i da Crna Gora platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini i da vrati odneto kulturno blago, a istovremeno zatraži „oprost od Hrvatske za počinjena zla“.

Crna Gora, kako ističe HATZU, treba da prestane sa prisvajanjem hrvatske kulturne baštine i da osigura reciprocitet Hrvatima, odnosno njihovo slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou koji Hrvatska obezbeđuje svojim manjinama.

U dokumentu HAZU navode se i pitanja vezana za ekološke i privredne probleme sa Srbijom BiH i Crnom Gorom, koje bi Hrvatska trebalo da rešiti u pregovorima pre ulaska susednih država u EU, navodi Hina.