Hrvatski akademici traže da se BiH odrekne hidroelektrana

U dokumentu koji je proteklih nekoliko dana izazvao pravu buru u javnosti, a pogotovo u Srbiji, a u kojem se govori o “zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora s BiH, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihovog ulaska u EU”, prenose Nezavisne.

U delu koji se odnosi na BiH, HAZU sugeriše rukovodstvu Hrvatske da posebnu pažnju obrati na razgraničenje u Malostonskom zalivu (Pelješki most) – ostrva Veli i Mali Školj, te Ponta Klek.

Istakli su kako je ponovo neophodno aktuelizovati i potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora o zaštiti prava Hrvata, a što podrazumeva neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom.

Zatraženo je i da se, kako su istakli, prizna “prava i  oslobodilačka uloga Hrvatske i Hrvata u uspostavi i odbrani BiH”, ali i da se prestane s lažnim optuživanjem Hrvata pred sudovima, obezbedi ravnopravnost hrvatskog naroda, odnosno treći entitet, a što, prema mišljenju hrvatskih akademika, podrazumeva sva prava koja iz toga proizlaze – ravnopravnost hrvatskog jezika i sloboda delovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija.

Kao najveći izazov označena je borba za konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH, uz opasku kako je hitno potrebno spriječiti “nasilno utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava”.

Hrvatski akademici su poručili i kako tokom ovih pregovora sa BiH treba insistirati na smanjenju “negativnih uticaja” u slučajevima gradnje strateških energetskih objekata Srpske – HE “Foča, “Buk Bijela”, “Vikoč”, “Paunci”, “Sutjeska”, “Mrsovo” i “HE na Drini”, jer, kako smatraju, njihova gradnja dovodi u pitanje zaštitu sliva “HE Dubrovnik”, sliva Neretve i “HE Čapljina” na Neretvi.

„Nije mi jasno kakve veze ima gradnja ‘HE na Drini’ ili ‘Mrsovo’ sa Hrvatskom. Da su to učinili iz Crne Gore, pa hajde, shvatio bih nekako. Nevjerovatno, nemam komentara“, rekao je pomoćnik ministra za energetiku u Vladi Republike Srpske Milan Baštinac, poručujući da bi hrvatskoj akademskoj zajednici bilo bolje da se bavi problemom “Trgovska gora”.