Ivu Sanaderu danas treći put počinje suđenje za delo od pre 27 godina

Presudu kojom ga je veće Županijskog suda u Zagrebu nepravosnažno osudilo na dve i po godine zatvora prošle godine je srušio Vrhovni sud Hrvatske. Sada se proces opet ponavlja.

USKOK tereti Sanadera da je kao zamenik ministra spoljnih poslova iskoristio razdoblje ratnog perioda, teške ekonomske situacije i loše finansijsko stanje države kako bi nezakonito zaradio.

Od kraja 1994. do 22. Marta 1995. dogovarao je za sebe proviziju od Hypo banke umesto da je radio za Hrvatsku.

Prema optužnici, po nalogu tadašnjeg ministra spoljnih poslova Mate Granića, Sanader je došao u kontakt s austrijskim bankarima budući da je Vlada Republike Hrvatske u ono vreme teško pronalazila banke kod kojih bi se povoljno kreditno zadužila. Zato je Sanader s Hypo bankom u Klagenfurtu trebao dogovoriti uslove zajma za kupovinu zgrada dipčomatskih predstavništava Republike Hrvatske u svetu.

Umesto da radi u interesu Hrvatske, Sanader je prema USKOK-ovoj optužnici, tokom pregovora s Hypo bankom uz zajam od 140 miliona tadašnjih šilinga, dogovorio i sedam milona šilinga provizije za sebe. Tih pet posto iznosa kredita Sanader je uzeo kako bi pomogao Hypo banci da uđe na hrvatsko tržište.

Nakon što je 10. januara 1995. potpisan ugovor o zajmu između Vlade Republike Hrvatske i Hypo banke iz Klagenfurta, Sanaderu je u nekoliko rata, do 22. marta iste godine, isplaćena i provizija. Sve to na štetu probitaka i ugleda Republike Hrvatske, u trenutku kada su interesi zemlje bili ugroženi, a finansijske prilike loše.

Sanader je od početka procesa negirao krivicu, tvrdeći kako možda i nije najzaslužniji za međunarodno priznanje Hrvatske, no ratnim profiterstvom nije se bavio.

Lani je i Vrhovni sud RH zaključio da ratno profiterstvo nije dokazano, odnosno iz prvostepene presude nije jasno kako su Sanaderovi postupci imali uticali na hrvatsko društvo u celini. To je i bio ključan detalj bez kojeg se na ovaj slučaj ne može primeniti Zakon o nezastarevanju kaznenih dela ratnog profiterstva i kaznenih dela iz procesa privatizacije.

“Nije pravilno utvrđeno na koji je način postupanje Iva Sanadera imalo štetni uticaj na materijalne uslove života stanovništva u ratu i ekonomski potencijal države. Nije utvrđeno ni kako je to uticalo na druge imovinske interese ili probitke države u ratu”, utvrdio je Vrhovni sud RH.

Što tačno mora utvrditi sud?

Na ponovljenom suđenju to bi trebalo biti razašnjeno. Odnosno, Županijski sud u Zagrebu trebalo bi da utvrdi može li se na ovaj slučaj uopšte primeniti Zakon o nezastarevanju kaznenih dela ratnog profiterstva ili će pak postupak protiv Sanadera u aferi Hypo na kraju biti obustavljen.

Sanader je do sada u aferama Ina-MOL, Planinska i Fimi Media već pravosnažno osuđen na ukupno 19 godina zatvora, te bi državi trebao vratiti ukupno 74 miliona kuna koje je nezakonito zaradio.