Klix: Kako (pre)opširni sporazum o specijalnim i paralelnim vezama RS i Srbije služi za podrivanje BiH 1Foto: BETAPHOTO/MILAN OBRADOVIĆ

Glavna vest u Bosni i Hercegovini (BiH) u poslednjih nekoliko dana svakako je sletanje helikoptera MUP-a Srbije u Trebinje. Vlasti u entitetu RS za ovaj slučaj imaju jednostavno objašnjenje – koriste sporazum sa Srbijom potpisan 1997. godine.

Iako će helikopter, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, napustiti Bosnu i Hercegovinu, sam dolazak i najava ostanka podigla je dosta prašine u celoj državi.

Samo tri dana posle dolaska sporne letelice u BiH, Narodna skupština Republike Srpske najavila je raspravu o vraćanju himne Srbije „Bože pravde“ u ovu instituciju.

Iza ova dva poteza, ali i brojnih drugih, stoji Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama kojeg su potpisale vlasti Republike Srbije i Republike Srpske 1997. godine. Sporazum je ratifikovan u Narodnoj skupštini RS 2006. godine, i to tekst iz 2001. godine koji je blago modifikovan.

Interesantno je da, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, entiteti imaju pravo na ovakve tipove sporazuma. Prema članku III Dejtonskog sporazuma: „Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susednim državama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom celovitosti Bosne i Hercegovine.“

Široka ovlašćenja pod krinkom „saradnje“

Međutim, iako se sporni sporazum referiše na suverenitet i teritorijalnu celovitost BiH, naredne tačke sporazuma idu dosta „duboko“, u kontekstu odnosa između bh. entiteta i Srbije.

Tako u članu šest ovog sporazuma piše da će Veće za saradnju, takođe uspostavljeno ovim dokumentom, „poticati, planirati i usklađivati ​​sveobuhvatnu saradnju.“

Oblasti u kojima će ovo Veće imati ovlašćenja su: privreda i korišćenje privrednih resursa, planiranje, zakonodavstvo, privatizacija i denacionalizacija, nauka i tehnologija, obrazovanje, kultura, sport, zdravstvo i socijalna politika, turizam i zaštita okoline, informisanje, suzbijanje kriminala, te zaštita sloboda i prava građana u skladu sa najvišim međunarodnim priznatim standardima.

Drugim rečima, ovaj sporazum je sveobuhvatan i bavi se skoro svim aspektima života u manjem bh. entitetu, što ostavlja brojne mogućnosti podrivanja države.

Politička analitičarka Tanja Topić za Klix.ba kaže da deli stav o mogućnostima podrivanja države.

„Ako imate zvanični stav Srbije da se slavi zajednički dan državnosti države i jednog bh. entiteta onda imamo ozbiljne osnove da sumnjamo u dobre namjere, te sve što piše u sporazumu, a i ono između redaka možemo isčitavati kao podrivanje države BiH. Očito to ide uz javnu a dijelom i prešutnu saglasnost jednog dijela visokopozicioniranih funkcionera BiH“, kaže Topić.

Kako dalje kaže, danima smo čekali odobrenje državnih vlasti za korištenje resursa Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za gašenje požara, a sada se „ispod radara“ saglasnost daje policiji susedne države, uz obrazloženje da će pomoći pri rešavanju upravo takvih situacija.

„Pojedine situacije u BiH su dovedene do apsurda, pa tako i ova sa stacioniranjem snaga MUP-a susjedne države. Pri tome se ovdašnje politicke elite ponašaju javno i svjesno vrijeđajući inteligenciju onog dijela građana koji jos misle sopstvenom glavom.

Da stvari postavim u sledeći okvir: svake godine besne požari širom BiH. Danima smo čekali da se pojedini članovi Predsedništva BiH smiluju i dopuste da se helikopteri Oružanih snaga stave u službu pomoći nastradalim opštinama.

Sada su prećutnu saglasnost dali predstavnici državne vlasti da se naoružane snage susedne države stave u službu odbrane od požara.

Pitam se da li bi to isto odobrenje dobile i policijske snage Hrvatske koja je članica NATO-a, iako su hrvatski kanaderi svake godine gasili požare po BiH“, stava je Topić.

Odgovornost državnih vlasti

Politička analitičarka dalje smatra da se ova saradnja u javnosti nije mogla „provući“ kroz sporazum između RS-a i Srbije, već da deo krivice snose i državne vlasti u Bosni i Hercegovini.

„Čini mi se da se ne bi progutalo jeftino objašnjenje o saradnji u turistickoj sezoni tom pakovanju koje prividno daje „legitimitet“ akciji u sklopu Sporazuma o specijalnim i paralelnim vezama.

Angažman naoružanih pripadnika drugih država nisu imanentni ovom sporazumu, ali ne smijemo zanemariti veoma bitan element u ovoj situaciji. Blagoslov su im dali državni funkcioneri BiH.

Odgovor treba potražiti kod njih.i kad sve zaokružimo, bitna je forma – imamo zaklinjanje u Dejton kao u Sveto pismo dok se istovremeno radi na „mirnom razdruživanju“.

Imamo visoke zvaničnike Srbije koji neprekidno naglašavaju kako poštuju teritorijalni integritet BiH, dok pored njih stoje i glasno zagovaraju nezavisnost entiteta, oni koji BiH proglašavaju neuspjelim eksperimentom“, kaže Tanja Topić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari