„Knjiga je izvanredna, a stanje u kom živimo je vanredno“: Sa promocije „Izvanrednog stanja“ Boža Kovačevića

Knjiga se sastoji iz nekoliko eseja: Pandemija kovida 19, pre pronalaska vakcine, krize kapitalizma, rata u Ukrajini i sukoba Hamasa i Izraela.

Prva studija bavi se pandemijom kovida 19 koja je u celom svetu izazvala vanredno stanje.

Autor ovog dela, Božo Kovačević, kroz istoriju analizira pandemiju – od Justinijanove kuge u šestom veku, preko Bokačevog „Dekamerona“ u srednjem veku, do pandemije korona virosom.

„Jedna epidemija s nedvojbenim posljedicama za daljnju europsku povijest bila je takozvana Justinijanova kuga u 6. stoljeću. Ta je pošast onemogućila konačno ostvarenje uspješno započetog širenja Bizanta prema zapadu i tako definitivno odvojila sudbinu Europe od Istočnog rimskog carstva. Druga je bila velika epidemije kuge u 14. stoljeću u Europi. Ta je epidemija pripomogla ubrzanju raspada struktura feudalnog društva i nastanku pretpostavki za uspostavu kapitalističkog poretka“, rekao je autor ove knjige.

Na prvi deo knjige, prema rečima autora, nadovezao se uticaj epidemije na nastanak kapitalizma u Evropi, te je upravo to tema druge budućnosti kapitalizma u svetu.

„Trilateralna komisija objavila je 2022. svoje izvješće u obliku knjige Novi duh kapitalizma. Utvrdivši da je suvremeni kapitalizam u krizi, autori izvješća iznose prijedloge za prevladavanje te krize“, objašnjava Kovačević.

Ruska invazija na Ukrajinu, nastavlja on, 24. februara 2022. godine stvorila je ozbiljnu bezbednosnu, ekonomsku i političku krizu u Evropi.

„S druge strane, ta su zbivanja barem privremeno osnažila koheziju NATO saveza i učvrstila američko vodstvo unutar globalnog Zapada. S uspostavom koalicije zemalja voljnih da, slijedeći SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, uvedu sankcije Rusiji pojavila su se i razmišljanja o tome da je riječ ne samo o obrani Ukrajine od ruske agresije, nego i o borbi anglosaksonske i slavenske civilizacije“, kaže Kovačević.

Prema takvom shvatanju, objašnjava, Ukrajina je samo sredstvo kojim Zapad onemogućuje uspostavu slovenske civilizacije.

U trećem delu, autor odlučuje da prikaže sadržaj i motive „panslavenske“ ideje Jurja Križanića koji je u 17. veku zagovarao ideju da bi ruski car trebao postati vladar svih Slovena pod uslovom da Rusija pređe na katoličanstvo.

Poslednji članak nije podstaknut izbijanjem aktualne krize na Bliskom Istoku. Prema Kovačevićevim rečima, poslednji deo napisan je više od mesec dana pre Hamasovog terorističkog napada na Izrael“. Ne znajući što će se i kada dogoditi, autor je u članku ukazao na neke elemente politike izraelskog premijera Benjamina Netanjahua koji kao da su sračunati na izazivanje neodmerenog odgovora palestinske strane.