Ko se prvi prebrojavao: Kako su predstavnici HDZ-a pretili OHR-u raspadom BiH

O tome ko je prvi povukao kartu pretnji kao mehanizam pritiska, piše Klix.ba, u svojoj analizi.

„Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo i koliko ima mladih ljudi i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo samo da znate“, kazao je Izetbegović, na što je ubrzo reagovala ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.

Iz ambasade su istakli da su šokirani i zgroženi jer su građani pre 30 godina proživeli brutalan rat.

Kritika dela ambasada i OHR-a je nesumnjivo opravdana, ali ne pokazuje celu sliku onoga što se dešavalo poslednjih dana i meseci koji su prethodili donošenju dela Šmitove ranije pripremljene odluke.

Ipak, kako saznaje Klix.ba iz više poverljivih diplomatskih izvora predstavnici HDZ-a su slali poruke da će se u kantonima u kojima su Hrvati većina povezati policijske snage i odbiti poslušnost višim vlastima, ako se ne ispune zahtevi u vezi promene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.

Potvrđeno nam je da je ovakva argumentacija interno korišćena kao vid argumentacije predstavnika OHR-a zašto je potrebno prihvatiti predložene izmene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH. U prevodu na Šmita je uticao ovakav pristup da razmišlja o nametanju izmena izbornog zakona koje ispunjavaju zahteve hrvatske politike.

Dakle, plasirane su tvrdnje da će u slučaju da ne dođe do dogovora doći do sigurnosne krize, upravo ono što su predstavnici HDZ-a, njima bliski mediji ali i sami zvaničnici Republike Hrvatske želeli postići, pretnjama zastrašiti Kristijana Šmita da im ispuni zacrtane ciljeve.

„Ne verujem da je normalno da u zemlji, koja je prošla to što je prošla, da politički lideri prete ratom. Ono što slušamo zadnja 24 sata i što smo slušali od HDZ-a da bi moglo doći do problema na jugu zemlje. Svi koji razumeju bosanski jezik znaju šta to znači. To mi je najveći šok“, rekao je juče Peđa Kojović iza Naše stranke.

Međutim, te i takve pretnje nisu putovale samo diplomatskim kanalima, niti su izgovarane samo na pregovorima, nego su puštane i u javnoj sferi da postignu veći efekat.

„Hrvati idu putem stvaranja posebnog entiteta…Bosanska Posavina je u tom planu. Gde ima tisuću Hrvata, tisuću Hrvata“, rekao je Zoran Milanović početkom maja ove godine.

On je tada dodao da ne bi voleo da ode u tom pravcu, međutim, odluče li krenuti u tom pravcu on će i podržati.

Dodatno su u tom pravcu atmosferu podizali mediji bliski HDZ-u BiH.

U martovskom razgovoru sa urednikom Večernjeg lista Zoranom Krešićem HDZ-ov premijer Zapadnohercegovačkog kantona Zdenko Ćosić zapretio je haosom.

„Inače, nastavili se ovakvo stanje frustracije, ono ne može trajati tako dugo, a da se u jednom narodu, koji je frustriran, ne rode puno radikalnije ideje, da se destabilizira društvo. Mislim da to nikom nije cilj. Dakle, ili izmena Izbornog zakona ili haos“, rekao je Ćosić.

Da bi se atmosfera dodatno podgrejala nakon nedavne rezolucije Bundestaga na Direktno.hr plasirane su teze o „istrebljenu Hrvata“.

„Cilj je istrebljenje Hrvata, a tajming ove rezolucije je pred predstojeće izbore kada Bošnjaci muslimani planiraju spojiti još jednu sliku u mozaiku, izbaciti, odnosno istrebiti Hrvate iz vlasti u Federaciji i državi, te im uzeti ponovno člana BiH Predsedništva. Nije li to upravo radio Slobodan Milošević u bivšoj Jugoslaviji?“, kazao je Zoran Krešić.

Samo dan nakon Milanovićeve otvorene pretnje na Dnevnik.ba objavljen je tekst u kojem nisu birane reči. Poručeno je da je cilj bošnjačke politike ovladati zajedničkim resursima i teritorijem, te doslovno istisnuti Hrvate iz Federacije BiH, time stvarajući „bošnjački lebensraum“.

„Zato je uistinu vreme da hrvatska politika u BiH i uradi ono što najavljuje – hrvatska ravnopravnost u BiH najbolje će se moći ostvariti kroz federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. Potom će biti moguća i demografska obnova. Za početak, nužno je formirati Međužupanijsko veće i Zajednicu općina s hrvatskom većinom. To treba biti klica iz koje će izrasti hrvatski entitet. Kao što je i Herceg Bosna izrasla i regionalnih hrvatskih zajednica. To je istorijski zadatak Hrvatskog narodnog sabora“, napisao je Jurica Gudelj.

Ovo je samo deo onoga što je u medijima dostupno, ali sasvim dovoljno da se razume kakva se atmosfera pokušala stvoriti i delom je uspela pod tezama koje je iznedrio HDZ.

O kakvoj politici je reč najbolje svedoči i današnja izjava šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana koji je kazao da je izuzetno kratkovidno dovoditi u pitanje Dejtonski i Vašingtonski sporazum i time rizikovati sudbinu zemlje dok se događa ruska agresija na Ukrajinu.

Nijedna od ovih poruka nije bila upućena Bošnjacima, zapravo, cilj je bio zapretiti predstavnicima međunarodne zajednice da preko visokog predstavnika i ovlasti koje leže u njegovim rukama isporuče HDZ-u sve ono što su godinama tražili, a nisu mogli dobiti legalnim putem.

U tom kontekstu izjave pojedinih ambasada, ali i Šmita, koji su kritiku uputili jedino Izetbegoviću, iako su sigurno primetili sve nabrojano, a što je trajalo mesecima unazad, ali i prisustvovali sastancima na kojima je direktno prećeno raspadom zemlje, su u najmanju ruku sporne.