"Sad ruši koncept građanske BiH": Šta se dogodilo Kristijanu Šmitu za godinu dana? 1foto Miroslav Dragojević Danas

Nakon što je procurelo pismo koje je u ime visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita Velikom Veću Evrospkog suda za ljudska prava dostavila britanska advokatska kuća, a u vezi presude “Kovačević”, intrigira nekoliko detalja.

U pismu je jasno vidljivo, piše Klix.ba, da Šmit ne nastupa neutralno, kako je najavljivao, već se otvoreno stavlja na stranu preispitivanja prvostepene presude.

Aplikant Slaven Kovačević se žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine koji živi u Sarajevu povređeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Sud je presudio u korist Kovačevića, navodeći da trenutni političko sistem koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja.

U tom smislu, prilikom korišćenja aktivnog biračkog prava, bilo čija etnička pripadnost kao glasača ne može se i ne sme koristiti, jer se time direktno podriva demokratija.

Šmit u pismu na neki način upozorava da bi potvrđivanje ove presude na Velikom veću suda u Strazburu moglo izazvati probleme u BiH u smislu dodatnih političkih komplikacija.

„Trenutna situacija u BiH zahteva oprez pre donošenja odluke koja bi mogla biti protumačena kao delegitimiranje ustavnog okvira BiH u celini“, piše u pismu.

Dalje Šmit naglašava da se Kovačević propustio žaliti Ustavnom sudu BiH, čime traži dodatni način da umanji prvobitnu presudu.

Šta je Šmit govorio u avgustu 2023?

Naime, Šmit je 30. augusta 2023. godine, dan nakon objavljivanja presude u predmetu “Kovačević” izneo javni komentar i kazao da je spomenuta presuda ohrabrenje u cilju borbe protiv diskriminacije.

„Ovo je novo ohrabrenje da tražimo način da izbegnemo diskriminaciju i da odgovorimo zahtevima evropskih standarda i zahtevima Evropske konvencije o ljudskim pravima“, rekao je Šmit.

Dakle, iz ove rečenice se iščitava nedvosmislena podrška presudi i prihvatanje da se treba raditi na njenoj implementaciji, što je u skladu sa evropskim standardima.

No, veoma brzo očito dolazi do zaokreta u stavu visokog predstavnika.

On više nije detaljnije komentarisao presudu, ali je u redovnim izveštajima UN-u provlačio teze koje su dale naslutiti da je promenio mišljenje.

Danas, Šmit očito eventualno potvrđivanje ove presude na Velikom veću suda u Straburu smatra pretnjom i produbljivanjem krize.

Ovakva nagla promena stava neodoljivo korespondira sa stavom i očitim angažmanom Hrvatske da se spomenuta presuda obori, zbog čega je i izlobirana žalba.

Zvaničnom Zagrebu ova presuda smeta jer im otežava dosadašnje lobiranje i stavljanje ove presude u vlastitu funkciju, kao što je urađeno u predmetu “Sejdić-Finci”, kada se implementacija te presude vešto smestila u kontekst rešavanja tzv. hrvatskog pitanja.

Drugim rečima kreirana je politička atmosfera da se presuda “Sejdić-Finci” ne može implementirati dok se ne revidira način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Tako je Šmit od stava da je presuda “Kovačević” ohrabrenje da se izbegne diskriminacija postao otvoreni megafon hrvatskih težnji da se spomenuta presuda sruši.

Šta je govorio ambasador SAD u Sarajevu?

Iz Ambasade SAD-a u BiH komentarisali su presudu Evropskog suda za ljudska prava po tužbi savetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića Slavena Kovačevića, prenosi Klix.ba.


Kako su rekli, Sjedinjene Države dosledno podržavaju sprovođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR).

„Iako još nismo imali priliku detaljno pregledati ovu konkretnu presudu, ostajemo predani podršci lokalnim akterima dok rade na provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava“, kažu iz Ambasade SAD-a u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari