Ljudska prava u Hrvatskoj u 2021: Više od petine stanovnika u riziku od siromaštva

I 2021. godinu je obeležila epidemija COVID-19 i posledice potresa u Zagrebu i na Baniji, navodi Hrvatska radio-televizija u tekstu ljudska prava u hrvatskoj pregled stanja za 2021.

Obnova uništenih porodičnih kuća i stanova bila je neefikasna i prespora, opterećena prevelikim administrativnim zahtevima i inertnošću javnih tela.

Protivepidemijske mere su i prošle godine imale negativan uticaj na društveni život usled ograničavanja ljudskih prava na okupljanje, kretanje i obaveze korištenja EU-Covid potvrda za pristup javnim uslugama.

Nažalost,ni prošle godine ljudska prava nisu bila visoko na listi političkih prioriteta Vlade RH te smo kraj još jedne godine dočekali bez važećih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije, kao i bez politika u području ravnopravnosti spolova i razvoja civilnog društva, navodi se u izveštaju.

Posledica toga je da se mnogobrojni problemi i izazovi u ostvarivanju, zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj i dalje sistemski ne rešavaju.

Uz nisko poverenje građana u institucije i dalje su prisutni ozbiljni problemi vezani uz efikasnost i kvalitet pravosudnog sustava.

Nivo percipirane nezavisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je među najnižima u EU. Iako je percepcija korupcije u javnim telima i dalje visoka Vlada smanjuje ovlašćenja Povereništva za odlučivanje o sukobu interesa, važnog antikorupcijskog mehanizma.

Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti stagnira, pa je i dalje više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Poražavajuće je što se u riziku od siromaštva više od polovine osoba starijih od 65 godina, a više od polovine penzija niže je od hrvatske linije siromaštva.

Zabrinjava i neravnomerna dostupnost socijalnih usluga koja negativno utiče na ostvarivanje prava ranjivih i marginalizovanih grupa i pojedinaca.

Deca i mladi i dalje ne uče dovoljno o demokratiji, ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, što pokazuju i nizak nivo političke participacije mladih i poverenja u institucije. Uključivanja građana i civilnog društva u procese donošenja odluka i savetovanja često su pre formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za građansku participaciju.

Kao i prethodnih godina, Hrvatska nije učinila dovoljno na razvijanju politika za suočavanje sa savremenim i višestrukim izazovima i problemima vezanim za zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava.

Političari i institucije su bezidejni, neambiciozni, neaktivni i svake godine imaju sve manji kapacitet za osmišljavanje, izradu i provedbu javnih politika temeljenih na ljudskim pravima, što predstavlja ozbiljan problem u kontekstu kompleksnih izazova – klimatskih promena, starenja stanovništva, rata, migracija, društvenih i ekonomskih nejednakosti, konstatuje se u Izveštaju.