U Ujedinjenim nacijama danas je upriličena panel diskusija posvećena obeležavanju genocida u Srebrenici, a na kojoj se obratio i direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, koji je među onima koji su preživeli genocid.
Obraćanje Suljagića je usledilo nakon uvodnih reči bh. ambasadora u UN-u Zlatka Lagumdžije.
Suljagić se na početku prisetio upravo samog genocida i činjenice da ga je preživio, prenosi Klix.ba.
„Kada smo izašli iz šuma istočne Bosne u julu 1995, niko nam nije vjerovao. Naše priče su bile tako užasavajuće, tako nezamislive da su svi izabrali da nam ne vjeruju. Da horor bude još gori, najstrašnije u cijelom sukobu jeste da su posmrtni ostaci žrtava tako temeljito uništeni. Iznova su ekshumirani i ukopani na više od 2.900 kilometara kvadratnih. Te pojedinačne masovne grobnice često su sadržavale samo jednu kost ili fragment jedne kosti žrtve“, ukazao je.
Napomenuo je i objasnio koliko je bilo mukotrpno dokazati da se u Srebrenici desio genocid.
„U proteklih 29 godina morali smo ponovo dokazati svaki detalj našeg iskušenja. No, to smo učinili najsofisticiranijim naučnim metodama. Srebrenica je bila i ostala mjesto za korištenje vodećih metoda DNK identifikacije u cilju dokazivanja genocida. Pomoglo nam je to što su počinitelji dokumentirali svoja djela, uvjereni da neće biti kažnjeni“, naglasio je.
Kako je izjavio Suljagić, mi znamo ko je povukao obarač i gdje, ko je upravljao teškom mehanizacijom i kada, gdje je došlo gorivo potrebno za prijevoz žrtava do mjesta ubistva i naknadnog prijevoza posmrtnih ostataka.
„Mi smo to dokazali i sve dokumentovali“, dodaje.
Osvrnuo se i na ulogu majki više od 8.000 ubijenih muškaraca u nastojanju da se genocid dokaže.
„Majke su prelazile stotine kilometara da bi pred sudovima, u stranim država i na stranim jezicima, svjedočile o ubistvu njihove djece. Sinovi su svjedočili tome da ih je otac posljednji put potapšao po ramenu, suočivši se s onima koji su naredili ili izvršili masovna ubistva. Predugo je izgledalo kao da se svađamo da dokažemo našu ljudskost, a posebno ljudskost onih koje smo izgubili. Ponekad se činilo kao da moramo dokazati da oni uopće postojali, da ih volimo i da su nas voljeli“, kazao je.
Istakao je šta bi trebalo da znači odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici.
„Sjećati se i odati počast Srebrenice za nas je priznanje vremena kada nam je uskraćena ljudskost. To je da prepoznamo naporan put koji smo morali preći. Obavezujemo se da ćemo potvrditi naše ljudsko dostojanstvo i naše pravo na sjećanje i tugu. Naša borba traje do danas. I dalje se borimo za narativ kako bi osigurali da Srebrenica ne bude potisnuta na marginu historije“, rekao je Suljagić.
Takođe se prisetio da je pre 25 godina stajao ispred osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, potpuno uveren da neće preživeti taj susret.
Opširnije na Klix.ba.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.