Slučaj Milivoja Katnića: Pismo porodice pritvorenog bivšeg državnog tužioca Crne Gore

Krajem aprila Viši sud u Podgorici potvrdio je rešenje istražnog sudije Gorana Šćepanovića kojim je bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Zoranu Lazoviću određen pritvor do 30 dana.

Oni su uhapšeni 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.

Lazović se sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i dva krivična dela zloupotrebe službenog položaja, od kojih se prvo odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću 28. decembra 2020. godine, a drugo na zaštitu jednog od čelnih ljudi „kavačkog klana“ Duška Roganovića.

Katnić je osumnjičen da je, kao pripadnik kriminalne organizacije, zajedno sa Lazovićem, obmanjivao javnost u vezi sa skidanjem zabrane ulaska Belivuku i Miljkoviću, kao i da je, postupajući po Lazovićevom naređenju, predmet u vezi sa Roganovićem dao u rad pripadniku kriminalne organizacije, okrivljenom Saši Čađenoviću, bivšem specijalnom tužiocu.

Pismo porodice Milivoja Katnića prenosimo u celosti:

„Slučaj Milivoja Katnića“

Bivši Glavni specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala, 67-ogodišnjak, penzioner s narušenim zdravljem, te zbog štrajka glađu od 14. aprila i štrajka žeđu od 6. maja sve težem psihofizičkom stanju, nalazi se u smrtnoj opasnosti u pritvoru pod upravom Vlade Crne Gore.

Protiv njega se vodi sa aspekta zakonitosti, nepristrasnosti i transparentnosti kontroverzni istražni postupak u kojem postoje dokazi da mu se uskraćuju prava na regularnu odbranu. Dok je on obavljao tužilačku funkciju, od 2015. do 2022. godine, raskrinkao je pred sudom tajnu operaciju agenata Ruske Federacije usmjerenu na terorističko sprječavanje Crne Gore da postane članica NATO-a.

Zvanično, iz Kremlja je on više puta i javno targetiran. On je u drugim postupcima procesuirao preko 250 pripadnika najopasnijih kriminalnih bandi i visokopozicionirane korumpirane predstavnike vlasti. Izvršio je povraćaj u budžet države oko 100 miliona eura iz kriminalnih poslova.

Milivoje Katnić, rođen 1957, prvi u istoriji Crne Gore Glavni specijalni tužilac (GST) za borbu protiv organizovanog kriminala po zakonu koji je 2015. usvojen, pritvoren je 14. aprila 2024. u postupku protiv njega koji implicira i osvetničku umiješanost Ruske Federacije.

Takođe, ovaj slučaj je dobio publicitet u javnosti Crne Gore s objavljenim činjenicama o kršenju zakonskih ovlašćenja u krivičnom postupku od strane postupajućih vlasti protiv Katnića i o kršenju njegovih ljudskih prava.

Štoviše, Katnić se u ovom trenutku nalazi u smrtnoj opasnosti i bez podignute optužnice kao pritvorenik u prostorijama Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Vlade Crne Gore. On je, kao preostali način svog otpora nezakonitostima postupajućih vlasti protiv njega, odlučio da, od 14. aprila, dana hapšenja i pritvaranja, štrajkuje glađu, a od 6. maja štrajkuje i žeđu.

Ova agonija je u toku: informacije očevidaca dostupne medijima svjedoče o njegovom kritičnom stanju.

Pozadina slučaja

Milivoje Katnić, rođen 1957, diplomirani je pravnik. Karijeru je započeo u vojnom pravosuđu. Docnije, postaje sudija građanskog Apelacionog suda Crne Gore. S vrhunskim referencama o svom radu, on je za GST izabran 23. januara 2015. jednoglasno od članova Tužilačkog savjeta. U tom svojstvu, bio je šef Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Katnić je kao GST, usmjeravajući rad SDT, između 2015. i 2022. pokrenuo procese protiv preko 250 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i lica umiješanih u visoku korupciju i pranje novca. Katnić je razbio uporište organizovanog kriminala u vrhu vlasti, na čijem je čelu stajao političar Svetozar Marović, osoba broj dva tokom dvije i po decenije istorije Crne Gore, nekadašnji predsjednik Državne zajednice Srbija i Crna Gora, vicepredsjednik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i bliski politički saradnik Mila Đukanovića.

Marović i njegova grupa su osuđeni na pravosnažne kazne zatvora i oduzimanje imovine stečene korupcijom. Takođe, Katnić je procesuirao više gradonačelnika u to vrijeme vladajuće DPS.

Katnića je 30. juna 2020. Tužilački savjet, opet jednoglasno, reizabrao u drugom mandatu za GST.

U svojstvu GST, Katnić je od 2017-2019. zastupao optužnicu u procesu pred Višim sudom u Podgorici, koji je nezvanično u medijima nazvanam slučaj „državni udar”, protiv ukupno 14 lica, od toga: – 9 okrivljenih građana Republike Srbije, uključujući i bivšeg komandanta specijalne jedinice policije (žandarmerija) Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, generala Bratislava Dikića; zatim, protiv 3 okrivljena državljana Crne Gore, od kojih su dvojica deklarisani pro-ruski i anti-NATO u to vrijeme opozicioni političari, Andrija Mandić i Milan Knežević; 2 državljana Ruske Federacije, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, oficira vojno-obavještajne službe GRU. U momentu hapšenja grupe srpskih državljana 16. oktobra 2016. u Podgorici, docnije okrivljenih u ovom slučaju, Šišmakov i Popov i još jedna ruski špijun su uhapšeni u Srbiji; no, po njih je specijalnim avionskim letom promptno došao Nikolaj Petrušev, šef Savjeta za nacionalne bezbjednost Kremlja i odveo ih u Rusiju, što su srpske vlasti pokušale da demantuju.

Katnić je implicirao umiješanost u zavjeru državnih organa Rusije, objavljujući da su mu u razotkrivanju slučaja pomogle informacije obavještajnih službi zemalja Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je nastojao da demantuje tvrdnje Katnića, takođe i potparol Vladimira Putina. Na drugoj strani, Ministarstvo vanjskih poslova u Podgorici je zvanično optužilo Rusiju za nedopustivo miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.

Grupa osoba u slučaju „državni udar” je zavično optužena za krivično djelo pripremanje akcija terorizma, koje su trebale da se izvrše u Podgorici na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. u cilju rušenja ustavnog poretka u Crnoj Gori. Hronološki, to se dešavalo uoči prijema Crne Gore u NATO, koji je uslijedio 5. juna 2017. godine.

Još u toku postupka „državni udar”, Katnić je dokazao da je opisano krivično djelo postojalo, jer je Viši sud u Podgorici 17. februara i 8. marta 2017. potvrdio pravosnažne sporazume o priznanju krivice koje je tužilaštvo zaključilo sa ukupno osmorica okrivljenih državljana Republike Srbije.

Još dvojica drugih srpskih državljana su postali svjedoci-saradnici tužilaštva protiv ostatka grupe. Sve sesije sudskog postupka, pred vijećem kojim je predsjedvala sutkinja Suzane Mugoše, protiv okrivljene grupe su bile prvi put u istoriji Crne Gore uživo emitovane i na nacionalnoj TV i na kanalu YouTube.

Katnića je, tokom ovog sudskog postupka, Ministarstvo inistranih poslova Ruske Federacije personalno targetiralo i kroz javnu kampanju u svojim zvaničnim obraćanjima: „Po svemu sudeći, glavni specijalni tužilac Crne Gore M. Katnić odlučio je da se uključi u takmičenje za podnošenje najapsurdnijih optužbi protiv Rusije”.

Nezavisne istrage na Zapadu i objavljeni dokazi – provjerljivo su upućivali na zaključke da su optuženi Šišmakov i Popov zaista pripadnici ruske vojno-obavještajne službe GRU. Priprema prevrata u Crnoj Gori bila je dio šire strategije Rusije.

„The Guardian” je uporedio planiranje nasilne akcije GRU-a u Crnoj Gori sa atentatima iste službe koji su izvedeni u Velikoj Britaniji. Ruske vlasti su odbile da Crnoj Gori izruče Šišmakova i Popova.

Dok je suđenje trajalo, ruski predsjednik Vladimir Putin je 17. januara 2019. tokom zvanične posjete Srbiji, susreo u Beogradu sa optuženim političarima Mandićem i Kneževićem, sa kojima se i slikao, te izjavio da su njih dvojica „pravi heroji”.

Slučaj „državni udar” pred Višim sudom u Podgorici okončan je 9. maja 2019. nepravosnažnim osuđujućim presudama sa izricanjem zatvorskih kazni i protiv oficira GRU-a u bjekstvu, Šišmakova i Popova, koji su dobili 15 odnosno 12 godina zatvora. Političari Mandić i Knežević, koji su se tokom cijelog postupka branili sa slobode, osuđeni su na po 5 godina zatvora, ali su ostali na slobodi s pravom žalbe. Svi osuđeni su uložili žalbe Apelacionom sudu.

Rušenje presude u slučaju „državni udar”

Na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta 2020. pobijedile su tri opozicione koalicije, od kojih su u jednoj bili Mandić i Knežević, a sve tri koalicije su uživale neskrivene simpatije i podršku i Srbije i Rusije. Došlo je do smjene vlasti prvi put nakon tri decenije vladavine DPS-a. Mandić i Knežević su, kao dio sada parlamentarne većine, podržali izbor vlade novog premijera Zdravka Krivokapića.

Nedugo zatim, Apelacioni sud je, 5. februara 2021. godine, ukinuo sve presude Višeg suda u slučaju „državni udar”. Neoubičajeno za domaću sudsku praksu, Apelacioni sud je naznačio da se ponovljeni proces pred Višem sudom održi „pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem”, tj. onemogućeno je sudskom vijeću sutkinje Suzane Mugoše da opet sudi. Sutkinja Mugoša je javno saopštila da je presuda Apelaciong suda doslovno kupljena, navodeći da „imovina sutkinje izvjestiteljke (Apelacionog suda) Seke Piletić ne odgovara njenim prihodima“

Smjena Katnića – izmjenom zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju

Kako novoformirana vlada i parlamentarna većina, uključujući DF – političku grupaciju Mandića i Kneževića, da bi smijenili GST Milivoja Katnića nije imali neposredan pravni osnov, pribjegli su, posrednim načinom: amandmanskom izmjenom zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, kako bi Katnić vještački „stekao uslove za penziju”, iako su demagoški tvrdili suprotno.

Katnić je smijenjen 17. februara 2022. pod kontradiktornim obrazloženjem da mu je „prestala funkcija zbog ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju”.

Za novog GST izabran je Vladimir Novović, dotadašnji sudija i član Sudskog savjeta. Novovićev izbor, među ostalima, podržali su Mandić i Knežević. Upravo je Novović 2017. oslobodio Mandića i još jednog njegovog saradnika optužbi u sudskom procesu. Mandiću i njegovom saradniku je u tom predmetu suđeno zbog masovnih nereda izazvanih tokom njihovog protesta u Podgorici 24. oktobra 2015. prilikom pokušaja nasilnog ulaska u zgradu Skupštine.

Priprema atentata na Katnića – optužena kriminalna grupa

Viši sud u Podgorici potvrdio je 28. aprila 2022. optužnicu protiv okrivljenih koji su planirali likvidaciju Milivoja Katnića, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekih visokih policijskih funkcionera.

Optuženi su pripadnici organizovanog kriminala: Stefan Đukić, Emil Tuzović, Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić. Ovaj sudski proces je još u toku.

Aktuelni kontekst

Na osnovu rezultata novih parlamentarnih izbora, koji su održani 11. juna 2023, stranke Andrije Mandića i Milana Kneževića su podržale koaliciju okupljenu oko pokreta Evropa sad, iz čijih je redova aktuelni premijer Milojko Spajić. Oni su sklopili ugovor o saradnji koji predviđa da će stranke Mandića i Kneževića u toku ove, 2024. godine, dobiti izvjestan broj ministarskih resora. Mandić je, zauzvrat, 30. oktobra 2023. podržan od Spajićeve koalicije – izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore.

U međuvremenu, pred novim vijećem Višeg suda u Podgorici održana su zasijedanja u ponovljenom suđenju u slučaju „državni udar”. Kako je saopšteno 14. juna 2023, predsjednik vijeća sudija Zoran Radović na početku glavnog pretresa donio je rješenje kojim su do kraja dokaznog postupka iz sudnice udaljeni optuženi Andrija Mandić i Milan Knežević, „zbog nepoštovanja procesne discipline”.

Hapšenje, istraga i pritvor

Dok je rano izjutra, u 06.20 sati u neđelju 14. aprila 2024. otpočinjao svoj uobičajeni penzionerski dan s planovima o proljećnim poljoprivednim radovima na imanju svojih predaka, Milivoja Katnića je uhapsila policija s dugim cijevima i sa maskama na licu.

Hapšenje Katnića, kao i paralelno hapšenje Zorana Lazovića, penzionisanog visokog policijskog funkcionera, pratilo je on-line i TV senzacionalističko izvještavanje medija bliskih režimu, sa slikama kako policija privodi penzionisanog GST u lisicama na rukama.

Najviši vladini funkcioneri, poput vicepremijera za resor pravosuđa, ili ministra odbrane, na istim medijima gostvovali su pridružujući se kampanji osude Katnića i prije eventualnog suđenja.

I premijer Spajić je objavio da „pozdravlja hašenje Katniča i Lazovića”, na način da ih stavlja u kontekst kako im je presuđeno: „Ove akcije dokazuju stepen infiltracije organizovanog kriminala u institucije sistema, koje su stvorene za vrijeme bivših vlasti.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) na čijem je čelu GST Vladimir Novović oglasilo se saopštenjem 14. aprila 2024, na dan hapšenja: „Na osnovu međusobne saradnje i višemjesečnog koordinisanog djelovanja SDT-a, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL, po nalogu SDT-a, Specijalno policijsko odjeljenje je, uz asistenciju Sektora policije specijalnih namjena, lišilo slobode M. K., bivšeg glavnog specijalnog tužioca i Z. L., bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije, zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja“.

Potom, uhapšeni Milivoje Katnić je u prisustvu postupajućeg tužioca iz SDT-a Miloša Šoškića između 22:50 do 01:00 sati 14/15. aprila i branioca koji mu je postavljen po službenoj dužnosti, advokata Drafutina Durutovića, saslušavan od strane sudije za istragu Višeg suda Gorana Šćepanovića. Na prijedlog tužioca Šoškića, sudija Šćepanović je potpisao akt o pritvor za Katnića u trajanju do 30 dana. Pritvor Katniću i nakon isteka ovoga roka može biti produžen, o čemu odlučuje vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici.

Od momenta hapšenja, Milivoje Katnić je izjavio da ne želi da uzme advokata po svom izboru, na koji ima pravo po Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP). Saopštio je kako je naslućivao da mu „montiraju cjelokupan postupak” i da će se sam braniti, što je njegovo pravo na temelju čl. 12 st. 1 ZKP-a.

U noći između 14. na 15. april pred novinarima se pojavio advokat Dragutin Durutović, saopštavajući da „od Katnića zavisi hoću li ostati njegov branilac” i kako „on (Katnić) nije htio da angažuje izabranog branioca i ja sam pristupio kao prvi na listi”. Durutović nije saopštio ko ga je Katniću nametnu za advokata, ispostavilo se da je to uradilo SDT Vladimira Novovića.

Katnić je od dana hapšenja otpočeo štrajk glađu, a od 6. maja I štrajk žeđu.

Vjerodostojnost informacija da Katnić štrajkuje i glađu i žeđu i da se nalazi u zdravstvenoj opasnosti ne spore ni zvaničnici aktuelnog režima, uključujući i ministra pravde Andreja Milovića. O tome je govorio 9. maja na zasijedanju nacionalnog parlamenta.

Milović je kazao da je Katnić potpisao da on sam odbija da bude hospitalizovan u Kliničkom centru u Podgorici, dodajući: „Potpisao je da je svjestan posljedica. On sve što radi, radi na svoju ruku. Ima možda bolji tretman od ostalih”. Milović se ranije deklarisao kao veliki fan Putina.

Ruski tragovi

Marko Milačić je sada na čelu domaće pro-ruske vanparlamentarne stranke, bio poslanik u prethodnom sazivu Skupštine Crne Gore, sa liste na kojoj su bili i Andrija Mandić i Milan Knežević, a njegova supruga 2020-2022. bila je šefica kabineta premijera Zdravka Krivokapića. Milačić je posljednjih oko deceniju organizovao javne anti-NATO kampanje.

Pozvan je da 17. januara 2019. u Beogradu prisustvuje svečanom ručku u čast Vladimira Putina, o čemu je Milačić objavio u medijima i selfi. U slučaju Milivoja Katnića, Milačić je za TV kazao da je on, lično, 30. marta 2023. podnio krivičnu prijavu SDT-a, po kojoj je uslijedilo hapšenje.

Tri dana po hapšenju Katnića, 17. aprila, Milan Knežević za moskovsku agenciju „RIA novosti” tumači da „Milivoje Katnić, prije svega mora da odgovara sudu za slučaj navodnog ‘puča’ iz 2016. godine od strane ruskih specijalnih službi”. Knežević je dodao kako očekuje takav rasplet, „jer će nam se suđenje nastaviti, sa završnim govorima u Višem sudu”.

Za Katniću od strane SDT-a Vladimira Novovića nametnutog „branioca po službenoj dužnosti”, advokata Dragutina Durutovića, koji široj javnosti i nije poznat po svojim specifičnim pravničkim vještinama ili zastupanjima u medijski interesantnim suđenjima, ispostavilo se da je on: a) lokalni aktivista u Baru političke grupacije Mandić-Knežević; b) da je bio 2022. njihov kandidat za odbornika na izborima; c) i da ne krije da je ekstremni rusofil.

Neposredni akteri slanja Katnića u pritvor – tužilac i sudija za istragu

Miloš Šoškić, koji u ime SDT-a postupa u slučaju Milivoja Katnića, deklarisani je prijatelj biznismena Zorana-Ćoća Bećirovića, koji je prije par decenija živio u Rusiji. Portal „Aktuelno” (aktuelno.me) u vlasništvu Bećirovića godinama vodi kampanju protiv Milivoja Katnića.

Šoškić i Bećirović dospjeli su u žižu javnosti 4. decembra 2019. kada se u tržnom centru, „Delta“ u Podgorici dogodio incident između tadašnjeg novinara opozicionog lista „Dan” Vladimira Otaševića i službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Mladena Mijatovića, koji ga je – kako je Otašević naveo – vrijeđao i nasrnuo na njega nakon što je fotografisao Bećirovića i Šoškića.

U jeku te afere Šoškić je dao izjavu Tužilaštvu i saopštio da je u bliskim, prijateljskim odnosima sa Bećirovićem i da „to ne krije, niti se toga stidi”. Samo nekoliko dana prije incidenta u „Delti”, protiv Bećirovića je sudski vještak ekonomske struke podnio prijavu jer mu je, kako je naveo, „uputio niz prijetećih poruka u kojima je pominjao i crnogorski državni vrh i specijalnog tužioca Milivoja Katnića”.

Vještak je bio angažovan u sudskim predmetima koji su vezani za Bećirovića. Protiv Šoškića je poveden sudski postupak, no oštećeni novinar Otašević se iz javno nepoznatih razloga nije pojavljivao na ročištima.

Na okolnosti incidenta u „Delti” izjasnila se Komisija za etički kodeks državnih tužilaca koja je početkom 2021. donijela mišljenje da je tadašnji viši državni tužilac Šoškić prekršio Etički kodeks jer je „bio u društvu osobe protiv koje je tužilaštvo pokrenulo postupak”.

Tada su obrazložili da Šoškić nije pazio da takvim ponašanjem na javnom mjestu ne nanese štetu ugledu državnih tužilaca, čime je povrijedio pravila iz Etičkog kodeksa.

Međutim, kasnije, u toku iste, 2021. godine, Šoškić je, očigledno favorizovan od novih vlasti, imenovan u SDT po odluci Tužilačkog savjeta, iako su tadašnji GST Milivoje Katnić i vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić bili protiv njegovog prelaska u SDT.

Milivoje Katnić je iz pritvora, od 14. aprila najmanje u dva navrata od GST Vladimira Novovića tražio izuzeće tužioca Miloša Šoškića zbog, kako je obrazložio, pristrasnog postupanja u istrazi koju vodi protiv njega.

Između ostalog, ukazujući na prijateljske relacije Šoškića i biznismena Bećirovića, Katnić je istakao da je Bećirović na svom portalu „samo u jednom kratkom periodu objavio 40 uzastopnih negativnih komentara protiv mene, a to i dalje nastavlja da objavljuje“. Katnić je iz pritvora napisao: „Da tužiocu Šoškiću može biti, završio bih na lomači!”

Goran Šćepanović, koji se u slučaju Milivoja Katnića pojavljuje ispred Višeg suda u svojstvu sudije za istragu, predstavljen je u medijima kao osoba podložna kontroli SDT-a Vladimira Novovića. Naime, SDT vodi finansijsku istragu protiv Šćepanovića u momentu dok je on potpisivao nalog o pritvaranju Katnića.

Da SDT protiv sudije Šćepanovića vodi finansijsku istragu saopštila je 29. aprila u TV intervjuu Jelena Perović, direktorka Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). O takvim istragama ASK ima pristup verifikovanoj dokumentaciji. Navod o finansijskoj istrazi SDT-a protiv Šćepanovića nije demantovan.

Iako istraga SDT-a, sama po sebi, zakonski ne diskfalifikuje sudiju Šćepnovića da obavlja posao u sudnici, prema navodima medija „nemoguće je poreći suspektnost njegove jednovremene kolaboracije, u svojstvu sudije za istrage, u aktuelnim predmetima koje pokreće upravo SDT, uključujući i kontroverzni postupak protiv Milivoja Katnića”. Sa svoje strane, Katnić je iz pritvora pisao da je za njegovo hapšenje „datum biran u zavisnosti od toga ko je dežurniji sudija”. Dodao je, aludirajući na SDT i njegovo hapšenje: „Čekali su da to urade u neđelju (14. aprila) da bi prikazali da imaju pod kontrolom sudiju za istragu šćepanovića”.

SDT namješta Katniću „banioca”

Iz pritvora Milivoje Katnić obavlja zakonski dozvoljenu prepisku sa vlastoručno napisanim obraćanjima upućenim rodbini, ili im dostavlja prijepise obraćanjima SDT-u, čiji najbitnije navode objavljuju mediji nezavisni od vlade Milojka Spajića. Jedino na osnovu tih pisama, moguće je da javnost ima koliko-toliko uvid u činjenice o „drugoj strani priče”, suprotnoj od huškačke kampanje koju protiv njega vodi dominantni broj provladinih medija.

Katnić, dakle, koristi svoje zakonsko pravo da se brani sam, dok mu je istovremeno SDT nametnulo branioca po službenoj dužnosti, što je takođe po zakonu. Ali, procedura u kojoj je Katnić nametnut od strane SDT-a, kao i otkrivena kolaboracija postavljenog branioca sa SDT-om protiv Katnića, raskrinkani su u medijima objavljenim činjenicama, čime se potkrjepljuju sumnje u ciljane zloupotrebe od strane SDT-a.

Kako je navodio Katnić u pismima iz protvora „simulirajući mog branioca, ovo lice (Durutović) zajedno sa tužiocem, opterećuje moju odbranu i onemogućava mi da ispitujem svjedoke koji se saslušavaju“.

Izbor od strane SDT-a, da upravo advokat Dragutin Durutović (aktivista grupacije Mandić – Knežević i otvoreni rusofil) bude postavljen za branioca po službenoj dužnosti Katniću, obavjen je, dakle, u netransparentnoj proceduru. Predsjednik Advokatske komore, advokat Danilo Mićović, nevezano za slučaj Katnić, još 19. marta ove godine pisao je Vrhovnom državnom tužilaštvu, u čijem je sastavu i SDT, da prilikom izbora advokata po službenoj dužnosti „naročit apel u postupanju po propisanim formalnostima predstavlja garanciju licima kojima je pravna pomoć potrebna da se odeđeni advokat ne postavlja sa skrivenim pobudama i da se lice u potrebi za advokatom može pouzdati u njegovu nezavisnost i samostalnost”.

Postavljanje od strane SDT-a Durutovića za branioca, prema tvrdnjama Katnića koje je saopštio u pismu šefu SDT-a Vladimiru Novoviću, imalo je ove posljedice: – a) uprkos protivljenju Katnića, postupajući SDT tužilac Miloš Šoškić pozvao je advokata Durutovića da prisustvuje procesnim radnjama: saslušanjima svjedoka; – b) tom prilikom, „ne samo tužilac već i ovaj advokat su na mene vršili pritisak da promijenim svoju iznijetu volju”.

Nakon što su u medijima objavljene činjenice o kontroverznom postavljanju branioca od strane SDT-a, advokat Durutović, preko svoje pravne zastupnice, javno je u reagovanju otkrio neprijateljski svoj stav prema svom „branjeniku”, tvrdeći da je „Katnić jedino lice u postupku čiju zakonitost lično sabotira odbijanjem obavezne odbrane, štrajkom glađu i drugim neprimjerenim ponašanjem”.

U medijima je ocijenjeno: „SDT, uvodeći i to u više navrata u procesne radnje Durutovića, ‘branioca po službenoj dužnosti’, suprotno volji okrivljenog, srušlio je čl. 74 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku”.

Vrhovno državno tužilaštvo, u čijem je sastavu SDT, nakon napisa u medijima i o namještanju advokata za Katnića, oglasilo se 7. maja saopštenjem za javnost, objavljujući da je postavljeni branilac Durutović od strane SDT-a „na lični zahtjev razrešen, 2. maja ove godine”. Međutim, u tom saopštenju se ne pominje da je taj lični zahtjev podnijet čak sedam dana ranije. Jer, kako je Durutović prethodno već saopštio preko svoje zastupnice: „Prilikom saslušanja prvog svjedoka pred tužiocem dana 25. aprila 2024. kada je osumnjičeni Katnić izrazio želju da Durutović kao postavljeni branilac ne prisustvuje predmetnoj i budućim procesnim radnjama i ništa dalje ne preduzima u pogledu odbrane, Durutović je odmah tražio razrešjenje od SDT-a, koji zahtjev je ponovio i u pisanoj formi sljedećeg dana 26. aprila 2024. godine”.

Prema pisanju medija: „Je li Novoviću (SDT) još od 25-26. aprila trebalo da izlista spisak Advokatske komore, da tek 2. maja odluči da bude ‘okrivljenom postavljen drugi branilac po službenoj dužnosti’? Sumnjamo, jer imamo dokaz u saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva: da je Novović zahtjev za razrješenjem Durutovića neđelju dana razvlačilo. A evo moguće i zašto: da bi od njega ‘postavljeni branilac’ Durutović prisustvovao saslušanjima četiri svjedoka, obavljenim 25. i 30. aprila”.

Štaviše, Vrhovno državno tužilaštvo uzelo je u odbranu lik i djelo advokata Durutovića, dodajući još jednu „optužbu” u kampanji protiv Katnića: „Postavljeni branilac je na lični zahtjev razriješen, 2. maja ove godine, u cilju zaštite njegove ličnosti od daljeg vrijeđanja i omalovažavanja od okrivljenog, koje je kulminiralo 30. aprila, kada je ispred prostorije i u prostoriji za saslušanje, u prisustvu specijalnih tužilaca i branilaca okrivljenih, okrivljeni M. K. vrijeđao svog branioca”.

Prema ocjeni iz medija: „SDT Vladimira Novovića, dakle, s pozicije sile i prisile u svojoj apsani procesno onesposobljava svakim narednim danom psihofizički sve iznurenijeg i ubrzano bližeg smrtnoj uri Milivoja Katnića, koji štrajkuje i glađu i žeđu”.

SDT ne dozvoljava Katniću da učestvuje u saslušanju svih svjedoka

Vrhovno državno tužilaštvo, u čijem sastavu je SDT, tvrdi: „Dana 22. aprila ove godine okrivljeni M. K. podnio zahtjev da prisustvuje svim dokaznim radnjama i da mu je od tog trenutka omogućeno da, pored postavljenog branioca, i lično prisustvuje saslušanjima svih svjedoka, postavlja pitanja svjedocima i iznosi primjedbe na njihove iskaze”. Međutim, Milivoje Katnić to opovrgava, navodeći da su „u krivičnom postupku saslušani i svjedoci kojim saslušanjima ja (Katnić) nijesam mogao prisustvovati jer mi je to pravo protivpravno onemogućeno”.

SDT odbija pristup dokazima Katniću i falsifikuje javne isprave

Prema tvrdnajma Milivoja Katnića u pismu objavljenom u medijima koje je upućenu Borisu Saviću, predsjednku Višeg suda: „Tužilac (Miloš Šoškić, SDT) dužan je po zakonu da pribavlja dokaze koji kao idu na štetu okrivljenog ali tako i one koji idu u njegovu korist. Upozoravam vas i sada da tužilac mene spriječava da dobijem dokaze. Vi jedini ste nadležni da u ovoj fazi postupka to spriječite. Najgore profesionalno i ljudsko sagrešenje je što ste dozvolili da tužilac na strani 10 (naredbe za sprovođenje istrage) unese netačne i falsifikovane komunikacije… ne mogu da dobijem ova dva istinita papira (Katnić navodi o kojim je konkretno dokumentima riječ, prim), a tražio sam Glavnom specijalnom tužiocu, Vrhovnom državnom tužiocu, žalio se Zaštitniku (ombudsmanu)… Zašto ste dozvolili da se u javni dokument dakle u javnu ispravu unesu netačni podaci i izostave obavezni sadržaji? Jasno je da tužilac vrši krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave, ali zašto ovo vi dozvoljavate”.

Tužilaštvo o medicinskom tretmanu Katnića

Da bi ostvario svoje procesno pravo, utvrđeno zakonom, o davanju dopunskog iskaza u istrazi, Milivoje Katnić je odbio i da uzima redovnu terapiju medikamentima koja mu je propisana prije hapšenja. Tek nakon toga, GST Vladimir Novović je odobrio da Katnić bude dodatno saslušan.

UIKS, pritvorske vlasti, saopštile su 1. maja da nemaju ovlašćenje da daju podatke o zdravstvenom stanju Katnića, jer da je to „u rukama Višeg suda u Podgorici”.

Vrhovno državno tužilaštvo, u čijem sastavu je SDT, reagujući na kritičko izvještavanje medija o postupanju prema Katniću, tvrdi: „SDT još uvijek nije donijelo naredbu o psihijatrijskom vještačenju okrivljenog (Katnića), niti je po zahtjevu SDT okrivljeni pregledan od strane doktora medicine”, a da to saopštava vezi „sa kontinuiranim neistinitim medijskim navodima”, te da su „tokom istrage protiv M. K. ispoštovana njegova prava”.

Međutim, Milivoje Katnić je nakon toga u pismu saopštio, da je svojoj porodici dostavio nalaze neuropsihijatrice dr Živković, koja ga je ona najmanje dva puta pregledala i da je definitivno procijenila da – nema samoubilačke ili ubilačke namjere. Katnić piše: „Prvo su me poveli u Klinički centar (Podgorica), te je tamo konstatovano da sam depresivan i propisali mi terapiju. Kako ne uzimam terapiju, jasno se zaključuje da mi se stanje pogoršava i da slijedi suicid. No, poslije toga, ova sjajna i očigledno nepotkupljiva ljekarka Živković nalazi, i to poslije višednevnih tretmana, da je sa mnom sve u redu”.

Nakon toga, prema pisanju medija „angažovana je nova psihijatrica, koja je Katnića posjetila 6. maja, kada je bio i njegov rođendan”. Citiramo Katnića: „Stiže novi neuropsihijatar u ranu zoru, da se sve što prije završi. I pored uobičajenih pitanja, i ovog da li sam suicidalan i hoću li da se ubijem, pita me: A jesi li homicidan? Pitam je – šta to znači, ona odgovara: imam li namjeru da ubijem druge ljude!”

Prema navodima medija: „O doktorima koji su vještačili psihofizičko stanje Milivoja Katnića: u pritvorskoj jedinici UIKS-a (Uprave za izvršenje krivičnih sankcija) pregledao ga je – da li po zahtjevu SDT-a ili po službenom osjećaju profesionalne odgovornosti, manje je bitno – dežurni ljekar i to tri puta, vrlo detaljno u periodu od 14. do 30. aprila.

A, kada je Katnić prebačen u Klinički centar u Podgorici, njegovo stanje je provjeravao poznati crnogorski neurolog. I zaključio da bi Katnić trebalo da provede izvjesno vrijeme na medicinskom tretmanu u Kliničkom centru, ‘zbog ogromne fizičke iscrpljenosti usljed štrajka glađu’.

Osim neurologa, pregled Katnića obavila su još dva ljekara, specijaliste, koji su takođe cijenili da je potrebno da se neko vrijeme Katnić liječi u bolnici. No, sam je Milivoje Katnić, prije bilo kakve odluke SDT-a, odbio samu ideju da ostane u bolnici!”

Katnić tvrdi da SDT želi da ga liši života

Milivoje Katnić obavijesto je porodicu o planu za koji tvrdi da ga je osmislilo SDT: „Shvatam da im štrajk glađu stvara problem pa je režija sljedeća: napašću obezbjeđenje, a ono će morati u samoodbrani da me liši života”.

Prema komentaru iz medija: „Zdravlje (zbog štrajka glađu i žeđu) bivšeg GST ne samo da je dodatno ugroženo, nego se u pritvoru u koji ga je poslalo SDT Vladimira Novovića nazire i vremenski ubrzana, bliska mogućnost — smrtnog ishoda. Neće li takav eventualni tragični ishod biti i svojevrsna vansudska egzekucija Novovićevog pritvorenika, Milivoja Katnića? Napominjemo, SDT protiv Katnića sada nema ni podignutu optužnicu; a po važećem Krivičnom zakoniku Crne Gore, ni sud u regularnom postupku ne može nikom izreći kaznu egzekucije na smrt”.

Prema ocjeni književnika Milorada Popovića: „Otkrivanje zavjere u organizaciji ruske vojne službe GRU, čiji je cilj bio da otpočne unutrašnji rat u Crnoj Gori – koji bi dugoročno vjerovatno bio pogubniji od svih unutrašnjih ratova koji su vođeni od turskog zemana do Drugog svjetskog rata – omogućio je Crnoj Gori da uđe u NATO.

Milivoje Katnić je sticajem okolnosti bio glavni protagonista i kreator obavještajno-policijskog plana koji je zadao veliki udarac moćnoj ruskoj službi i državi, i njihovoj vojno-političkoj strategiji u Evropi.

I to mu je nesumnjivo nakon nepunih osam godina stiglo na naplatu…  SDT nastavilo je sprovoditi svoj nezakoniti plan, nastojeći da Katniću u zatvoru dodatno oteža položaj, na način kakav praktikuju totalitarni režimi, koji za službene branioce političkim zatvorenicima dodjeljuju oficire bezbjednosti ili agente režima”.

Citiramo i sljedeću procjenu iz medija: „Rasplet može imati samo dva epiloga za Katnića: – siguran u svoje pravničko znanje i višedecenijsko iskustvo da nekako preživi i ostvari po ustavu i zakonu pravo da se brani; – ili, da mu mrtvom ne daju takvu priliku”.

Unaprijed napisana žalba

Milivoje Katnićje iz pritvora 5. maja napisao žalbu na rješenje o produženju pritvora vanraspravnom vijeću Višeg suda, jer, kako je naveo u žalbi, ne vjeruje da će 15. maja, kada mu ističe tridesetodnevni pritvor, biti u stanju da je napiše. On je u žalbi naveo više činjenica koje pobijaju osnov za produženje pritvora kao i sami optužni akt.

Oslobodio je vanraspravno vijeće odgovornosti, a obratio se dirketno predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću kojem poručuje da vjeruje da nije dio zavjereničke grupe, već da se plaši hapšenja – jer su mu time javno prijetili.

Dvojica optuženih za pripremu ubistva Katnića – na slobodi

I dok je Milivoje Katnić u pritvoru, za razumjevanje konteksta njegovog slučaja, možda nije suvišna ni sljedeća informacija, objavljena 8. maja ove godine: „Stefanu Mićiću i Aleksandru Raičeviću optuženima za pripremanje ubistva Milivoja Katnića i Saše Čađenovića (svojevremeno Katnićem zamjenik, prim) ukinut je pritvor i oni će se u daljem postupku pred Višim sudom u Podgorici braniti sa slobode… Osim Mićića i Raičevića, optužnicom su obuhvaćeni i Emil Tuzović, Stefana Đukića, Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić.”.