„Ovakva situacija može dovesti do etnički čiste teritorije“: Sagovornici Danasa o napadima na povratnike u Republiku Srpsku

Napadi će se nastaviti prema svim nesrbima

Prema mišljenju Murata Tahirovića, predsednika Udruženja žrtava i svedoka genocida, reč je o namernom sistemskom zanemarivanju napada na povratnike.

„Da budem malo i nacionalista pa da kažem napadi na Bošnjake se sistemski zanemaruju“, kaže Tahirović.

Kako primećuje, napad, odnosno ubistvo, na povratnike Hrvatske nacionalnosti u Derventi je prilično brzo rešen.

„Mi smo prošle godine zatražili da Tužilaštvo BiH preuzme istrage u svim predmetima ubistva povratnika gdje se još uvjek vodi postupak protiv NN osobe/a. Tuzilastvo BiH nam je odgovorilo da oni nemaju nadležnosti i da je to isključiva nadležnost entitetskih tužilaštava“, ukazuje Tahirović.

Kako kaže, strahuje da ovakva situacija može dovesti do „onog što i jeste krajnji cilj a to etnički čist teritorij“.

Edvin Kanka Ćudić, koordinator Udruženja za društvena istraživanja i komunikaciju, kaže da je čelnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Željka Cvijanović u Ujedinjenim nacijama (UN) pokušala provući ideju o radikalizmu Bošnjaka, te da je pri tome izbegla spomenuti da su napadi, vandalizovanje i stvaranje nemogućeg okruženja prema povratnicima u Višegradu, Zvorniku, Srebrenici ili Gackom, orkestrirana kampanja aktuelnih politika kojom se sprovodi moć i zamisao većine nad manjinom.

„Umjesto nemaštovitih teza i ideja, trebala je govoriti o hrabrosti svih povratnika koji su se nakon rata vratili na svoja ognjišta i nastoje graditi bolju budućnost zajedno sa svojim komšijama, uprkos još uvijek prisutnim ratnim traumama“, naglašava Kanka Ćudić.

Nažalost, nastavlja on, napadi su učestali i događaće se prema svim nesrbima i neistomišljenicima koji su nakon rata i genocida smogli snage da žive na području tog entiteta.

„Iako su na svome, oni su praktično građani drugog reda. Tako će bivati sve dok u RS-u vladaju aktuelni politički narativi koji sve više zagovaraju proruske stavove a manje demokratičnost, slobodu govora i vladavinu prava“, naglašava Kanka Ćudić.

Potrebne oštrije mere međunarodne zajednice

Kada je reč o reakcijama međunarodne zajednice i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) Kristijana Šmita, naši sagovornici ističu da se u zadnjih nekoliko godina traži od međunarodnih snaga da zaštite povratnike.

„Mi u zadnjih nekoliko godina trazimo od međunarodnih snaga zaštitu povratnika od strane EU snaga u BiH. Koliko oni zaista poduzimaju mjere ne znam, međutim jasno je da imamo problem koji izaziva strah kod povratnika i da retorika političara ide tome u prilog“, kaže Tahirović.

Kanka Ćudić upozorava da bi mere međunarodne zajednice morale biti oštrije.

„Međunarodna zajednica bi morala preduzeti oštrije mjere i zauzeti tvrđi stav prema svima onima koji rade na širenju ovakvih politika“, kaže Kanka Ćudić.

Počinioci – NN lica

Podsetimo, poslednji napad na povratnike, odnosno povratničku porodicu, dogodio se početkom maja u Gacku, prilikom čega je korišćeno vatreno oružje.

“Policijski službenici su utvrdili da je u kući, u kojoj prema riječima prijavioca niko ne živi, oštećeno jedno prozorsko staklo upotrebom vatrenog oružja”, saopšteno je teda.

Prema podacima Udruženja žrtava i svedoka genocida od 1996. godine do 2022. godine na području Bosansko-Hercegovačkog entiteta Republika Srpska ubijeno je 13 povratnika, 22 povratnika su teško ranjena, preko 1.000 povratnika bili su žrtve fizičkog napada, dok je 3.500 povratnika pretrpelo neku vrstu verbalnog napada, najčešće na nacionalnoj osnovi, te je oskrnavljeno preko 300 verskih objekata.

Gotovo uvek je reč o NN licima koji čine napade na povratnike. Za neke od povratnika koji su ubijeni poput Envera Dubinovića, Hasana Džafića, Rifata Muminovića, Melihe Durić, Meše Arnautovića,Rizaha Okića, Ibrahima Osmanovića, počinioci do danas nisu pronađeni.

Takvoj atmosferi potpomažu izjave političara, najviše lidera Srba u BiH Milorada Dodika, koji sve češće, pojačano nakon najave Rezolucije o genocidu u Srebrenici, najavljuje otcepljenje etntiteta RS od BiH i ističe da nema „zajedničkog života“.