Pavić: Nemamo dovoljno kapaciteta da pritvorimo sve nasilnike

“U nekim stvarima je Hrvatska, zajedno s drugim zemljama koje su imale socijalistički sustav, naprednija od nekih zapadnih zemalja, ali to ne znači da nemamo veliki prostor za napredak”, rekla je Pavić.

Komentarisala je smrt devojke Mahsu Amini jer nije nosila hidžab po pravilima rekavši da Iran ima snažnu internu poziciju, te da nezadovoljstvo Iranki nije od juče.

“To što se događa u Iranu gledam kao dio svjetskog pokreta za ženska prava, a s druge strane i kao unutrašnji izraz pobune protiv krute vlasti”, objašnjava.

Za izjavu općinske državne odvjetnice u Gospiću Tatjana Šimunić Adamović koja je rekla “kud bismo došli kad bismo pritvarali sve obiteljske nasilnike”, Pavić navodi kako je rekla istinu jer nemamo, kaže, dovoljno, kapaciteta da pritvorimo sve nasilnike.

Procenjuje se da je u Hrvatskoj 35 hiljada žena izloženo nasilju, “a mi ne činimo ništa”.

“Nije to samo problem sa sustavima. Stvari se jako sporo mijenjaju, ne mogu se promijeniti preko noći. Inače je kod nas problem što su sudovi uvijek dodjeljivali minimalne kazne. Ne shvaća se dosta ozbiljno, kaže se da je ona to tražila”, objašnjava.

Na pitanje zašto drugi ljudi osuđuju žene koje prijave nasilje daje psihološko objašnjenje: “Svi mi želimo vjerovati da živimo u pravednom svijetu u kojem dobra osoba dobro prolazi. Uvijek se traži greška u žrtvi i time se stvara dojam da se to meni neće dogoditi. Silovatelj uopće ne gleda kako je žena odjevena. Silovanje nije seks, to je nasilje. Mnogim ženama se dogodio neki oblik nasilja i treba puno hrabrosti da to sebi priznaš jer to znači da nešto treba poduzeti. Žene koje negiraju da se njima nešto dogodilo, takve žene i s ogorčenjem pričaju o ovima koje su prijavile nasilje”.

Govorila je i o razlici u plaćama žena i muškaraca, te navela da u Hrvatskoj postoji razlika u platama 11 odsto, nešto ispod evropskog proseka te da to proizlazi iz toga što žene rade u manje plaćenim sektorima, kao što su obrazovanje i socijalna zaštita.

Veći je problem, ističe, to što se Vlada suprotstavila predlogu Brisela da se uvedu pravila transparetnosti koja će onemogućiti širenje tog jaza u platama, koji je veći među zanimanjima kao što se advokati, novinari i arhitekte gde je teško proceniti taj individualni doprinos.

“Vlada je dala negativno mišljenje i time se složio Odbor za ravnopravnost spolova. Naša Vlada jako brani interes poduzeća. Gdje postoje jasni kriteriji u profesiji tu žene bolje prolaze, a kad nemate pravila, to je problem”, ističe.

Naglašava kako nije reč o tome da bi se žene trebale izjednačiti s muškarcima već da ne budu diskriminisane, “da imamo ista prava, to su dvije različite stvari”.

Komentarisala je i abortus rekavši da je i u Hrvatskoj i u Americi minimalno oko 75 odsto stanovništva protiv zabrane pobačaja.

“Želim svijet u kome će žena koja je ostala trudna biti bez ikakve brige tko će joj pomoći oko djetata, hoće li biti mjesta u vrtiću, da ne izgubi posao. Društvo u kojem će biti normalno da očevi preuzimaju svoj dio odgovornosti”, ističe.

Celo gostovanje možete pogledati ovde.